In memoriam Smajo Murguz
(09.10.1960. Bileća – 16.02.2024. Skultuna/Švedska)
Iznenada nas je, u svojoj 63. godini, napustio Smajo Murguz, veliki aktivista bh. udruženja u Västeråsu i Skultuni, Saveza bh. udruženja u Švedskoj i donedavni potpredsjednik SSD BiH.
Imaju tako ti neki ljudi da kad im samo i ime spomeneš, svima bude dovoljno da znaju šta želiš reći. Takav je bio i naš Smajo Murguz.
Rođen 9. oktobra 1960. u Bileći, gdje je završivo osnovnu školu i gimnaziju, diplomirao ekonomiju 1985. na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ Mostar; radio je u Tekstilnom kombinatu ”Bilećanka” u Bileći kao šef prodaje od 1985. do maja 1992. Zbog ne odzivanja na javnu mobilizaciju, početkom agresije na BiH dobija otkaz. Maja 1992. u Bileći, nakon održanog savjetovanje vojnog i političkog rukovodstva tzv. ”Srpske republike BH”, započeto je etničko čišćenje nesrpskog stanovništva. Slijedom tih događja, političko i vojno rukovodstvo opštine Bileća organizira logore na više lokacija i započinje organizovane hajke na nesrpsko stanovništvo s ciljem prisilnog zatvaranja u pripremljene logore. Murguz je lišen slobode 4. jula 1992, zajedno sa suprugom Džemilom, sinom Anelom (3) i kćerkom Alisom (imala je samo mjesec dana).
Uz pomoć Međunarodnog Crvenog krsta oslobođen je oktobra 1992. iz logora ”Đački dom”, gdje se sa suprugom i djecom ponovo sastaje u Crnoj Gori, u izbjegličkom centru u Sutomoru, odakle zajedno sa još 11 bilećkih porodica odlazi za Švedsku 1992.
Po dolasku u Švedsku, Murguz se, pored svojih ličnih izazova egzistencijalnog karaktera, aktivno uključuje na organizovanje prihvata protjeranih i izbjeglih građana, agresijom zahvaćene BiH. Aktivno radi na osnivanju BH udruženja BHF „Most“ Västerås i „SweBiH“ Skultuna, Bosanske dopunske škole, Merhameta MDD Švedske, Bosniska SK Västerås i aktivno učestvuje u radu Svjetskog Saveza Dijaspore BiH, Saveza bh udruženja u Švedskoj i sijaset drugih bh. i švedskih organizacija i asocijacija.
Murguz je „švedski“ život posvetio ciljevima od važnosti za bh. zajednicu u Švedskoj: prihvatanju protjeranih građana, sakupljanjem pomoći i lobiranjem za BiH, te vođenju medijske ofanzive u cilju saznavanja istine o agresiji na BiH, te aktivnosti na očuvanu bosanskog jezika, bh. kulture i identiteta.
Završetak rata u BiH, kao i proces integracije u švedsko društvo, mijenja karakter potreba građana porijeklom iz BiH, pa tako se i Murguz fokusirao na životne potrebe: posao, školovanje i porodica.
Uporedo sa volonterizmom Murguz je, ne zapostavljajući porodicu, gradio i sebe učeći švedski, sve do nivou gimnazije, što je značilo mogućnost kompletiranja diplome, što mu je omogućilo zaposlenje na mjestu službenika u općinskim organima Västeråsa, uglavnom na poslovima vezanim za tržište rada.
Sliku o Smaji Murguzu, čovjeku koji nikoga nije ostavljao ravnodušnim, teško je staviti u bilo koji ram, boje prelijevaju u svim nijansama, što govore i njegove riječi:
“Mi Bosanci i Hercegovci nemamo drugu domovinu nego jednu i jedinu nam BiH. Valja nam se za nju boriti, bez obzira na to koliko će to trajati. Moramo se boriti i protiv necivilizovanih percepcija negiranja bosanskog jezika. Dok polupismeni nacionalisti pokušavaju negirati vlastiti jezik, dotle se na švedskim univerzitetima na katedri za bosanski jezik, izučava ovaj nas bosanski jezik i predaje studentima. Dok neki u BiH protivustavno negiraju bosanski jezik, dotle naša djeca u Švedskoj, u redovnoj nastavi uče bosanski jezik. Dok neki nacionalisti u BiH pokušavaju zabraniti bosanski jezik dotle na desetine naših pisaca u Švedskoj piše na bosanskom jeziku i izlaže svoje knjige na sajmu knjige u Göteborgu“.
Poslednja poruka nazire se iz Murguzovih ranije kazanih riječi:
„Bosancima i Hercegovcima koji žive širom planete poručio bih da bez obzira u kako uređenoj zemlji žive, oni su stranci. I druga i treća generacija koja je možda i rođena u svojoj ”novoj” domovini bit će stranci. Samo kao vrijedan i obrazovan član nekog društva bit ćeš poštovan i prihvaćen. Prihvaćajte društvene norme sredine u kojoj živite, ali nikada ne zaboravite svoje korijene. Radi onako kako to rade naša djeca: Uzmi ono što je najbolje u obje kulture: ”babove” kulture odakle su ti korijeni“ i ”nove” u zemlji gdje živiš“ – riječi su Smaje Murguza.
Iza Smaje Murguza ostali su supruga Džemila, kćerka Alisa, sinovi Anel i Sanel!
Oplemenio si, dragi Smajo, sve koji su imali sreću sresti te, surađivati s tobom, družiti se i prijateljevati, pa neka tvoje bijele ptice nose beskrajem, sa kojeg ćeš, nas onim tvojim, svima nama dobro poznatim osmijehom, vječito pozdravljati!
Pišu: Meho Kapo i Fikret Tufek
17.02.2024.
