Iz godine u godinu dijaspora širom svijeta u Bosnu i Hercegovinu šalje sve više novca, a tako je bilo i lani kada se, prema podacima Centralne banke BiH, u zemlju slilo čak 3,79 milijardi maraka po osnovu novčanih doznaka, odnosno personalnih transfera.
Kako ističu u Centralnoj banci BiH, ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi maraka i za 307 miliona KM su veći u odnosu na 2022. godinu, te je tako u prošloj godini zabilježen najveći iznos tekućih transfera do sada.
“Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 miliona KM u odnosu na godinu ranije”, naveli su iz ove institucije.
Ovakvi podaci, prema mišljenju ekonomiste Slaviše Rakovića, za Bosnu i Hercegovinu su sa jedne strane loša vijest, a opet sa druge strane odlična vijest.
“S jedne strane, to je pokazatelj kakve su migracije u Bosni i Hercegovini, da su te migracije prema inostranstvu, da su motivisane radom i potragom za poslom i vjerovatno boljim životnim standardom. S druge strane, to je izuzetno značajan faktor za ekonomiju BiH, jer čini više od 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i izuzetno doprinosi generisanju BDP-a”, istakao je Raković za “Nezavisne novine”.
Kako navodi, i u budućnosti se može očekivati da će doći do rasta količine novca koji iz inostranstva dolazi u BiH, jer su, kako ističe, trend svugdje u svijetu, pa čak i unutar same Evropske unije, migracije ka razvijenim zemljama.
Takođe, iz Centralne banke BiH istakli su da ostali tekući transferi iznose 1,48 milijarde KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na penzije iz inostranstva.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe za “Nezavisne novine” da taj novac šalje omladina koja je otišla u inostranstvo, a čiji roditelji ostaju ovdje.
“Kolike su penzije – to znate. Prema tome, omogućavaju im da mogu da prežive. Nažalost, sve veći broj porodica odlazi, tako da će se najvjerovatnije u narednom periodu taj priliv smanjiti jer neće se imati kome slati ovdje”, rekao je Vasilić, dodajući da to održava potrošačku mogućnost na ovom području.
Da sve veći priliv novca u BiH iz inostranstva ne treba čuditi potvrđuju i ranije objavljeni podaci u Prijedlogu izvještaja o sprovođenju politike o saradnji s iseljeništvom za 2023. godinu, koji je objavilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje se poziva na podatke iz publikacije “Održivost emigracija iz BiH”, čiji su autori Anto Domazet, Vjekoslav Domjan, Almir Peštek i Faruk Hadžić, gdje je navedeno da je BiH jedna od vodećih evropskih emigrantskih zemalja i spada među 11 emigrantskih zemalja u svijetu.
“Stopa emigracije iz BiH iznosi oko 50 odsto (procenat ukupnog stanovništva), a broj izdanih boravišnih dozvola prvi put građanima BiH u EU konstantno raste od 2014. godine kao rezultat liberalizacije tržišta rada u zemljama EU”, navodi se u ovom prijedlogu.
Istaknuto je i da je emigracijom iz BiH stvorena snažna dijaspora.
“Procjenjuje se da u iseljeništvu živi između dva miliona i 2,2 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH, a od ovog broja njih 1,8 miliona je rođeno u BiH. Iako su napustili zemlju, najveći broj njih održava snažne veze sa BiH, posebno sa mjestima porijekla, s izraženom željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH”, navodi se u dokumentu te dodaje da se priroda emigracija iz BiH mijenja u smislu da odlaze ili se namjeravaju iseliti cijele porodice, što ima dugoročne posljedice po BiH.
