U nekom trenutku u životu svi počnemo hrkati. Naravno, ono može biti sasvim normalna pojava koja nas ne bi trebala brinuti. Međutim, postoje znakovi koji ukazuju na to da je riječ o ozbiljnijem zdravstvenom stanju.
Hrkanje može biti ključni znak opstruktivne apneje u snu, poremećaja spavanja u kojem ljudi prestanu disati na 10 sekundi ili više, tvrdi doktorica Rebecca Robbins s Harvarda. Procjenjuje se da 936 miliona ljudi širom svijeta pati od ovog poremećaja, a većina njih nije dijagnosticirana. Ukoliko se ne počne liječiti na vrijeme, rizik od hipertenzije (povišen krvni pritisak), bolesti srca, dijabetesa tipa 2, depresije i rane smrti se povećava.
Svaki put kada osoba prestane disati na nekoliko sekundi, simpatički nervni sistem podiže krvni pritisak. Osim toga, tijelo oslobađa hormone stresa zvane kateholamini, koji također podižu pritisak. Iako hipertenzija sama po sebi nije znak poremećaja spavanja, može biti zabrinjavajuća kada se kombinuje s drugim stanjima. Primjena kontinuiranog pozitivnog pritiska u disajnim putevima (CPAP) može pomoći ne samo kod apneje u snu nego i prilikom snižavanja pritiska.
Gojazni ljudi imaju veću šansu da počnu patiti od apneje jer višak tkiva počinje blokirati disajne puteve. Iz tog razloga većina liječnika preporučuje pacijentima da pokušaju smršati. Tonus mišića slabi kako starimo, uključujući meko nepce i vrat. Dakle, ukoliko imate više od 50 godina, postoji šansa da se hrkanje pretvori u apneju. Muškarci imaju povećan rizik od apneje jer uglavnom imaju deblje jezike i više sala u gornjem dijelu tijela u odnosu na žene, naročito u vratu. Ovaj problem počne pogađati žene naročito nakon menopauze.
Ako anatomski problemi, kao što su polipi u nosu, uvećani krajnici ili adenoidi ili devijacija septuma, doprinose apneji, može se preporučiti operacija. Za blage simptome preporučuje se “pozicijska terapija”, odnosno spavanje na boku umjesto na leđima jer se tako poboljšava protok vazduha kroz disajne puteve.
N.F.
