Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Vakufi su vjerske zadužbine. Počeli su se osnivati na prostorima Zapadnog Balkana od početka XV veka pa do danas. Osnivali su se u različite svrhe, a najviše za vjerske potrebe: podizanje džamija i vjerskih škola. Bili su česti slučajevi da se vakufi ustanovljuju i za socijalne svrhe: osnivanje konačišta i kuhinja za putnike, siromašne i učenike, građenje javnih kupatila, mostova, sahat–kula, vodovoda i česama. Bilo je slučajeva da se vakufi osnivaju i u privredne svrhe: građenje hanova, tržnica, trgovačkih i zanatskih radionica i stambenih zgrada. Vakufi su još od prvih vjekova islama bili ne samo još jedan način na koji su muslimani iskazivali svoju odanost Allahu nego i način na koji su svjedočili svoju predanost idejama zajedničkog dobra i društvene odgovornosti. Ali vakufi su više nego i jedna druga islamska institucija u muslimanskoj civilizaciji doprinijeli afirmaciji ideala slobode kako među pojedincima tako i kolektivu. Istaknuti bošnjački autor i poslenik kulture, Mirsad Hadrović, priredio je drugo dopunjeno vrijedno izdanje monografije: “Vakufi u Beranama i Petnjici“. Sama monografija je vrijedno i brižljivo pripremljena i sadrži mnogo dragocjenih, istorijskih i arhivskih podataka, u kojima je na ozbiljan i studiozan način predstavljena uloga vakufa u Beranama i Petnjici. Autor nam na samom početku predstavlja ulogu, značaj i porijeklo vakufa. Pored toga, hronološkim redom, mogu slobodno reći, oblikuje jednu svojevrsnu studiju u kojoj se trudio da pored geografskih i istorijskih aspekata dvije opštine objasni ulogu i značaj vakufa u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta. Sveta knjiga Kuran nas uči: “One koji budu vjerovali i činili dobra djela, smjestićemo u džennetske odaje, ispred kojih će rijeke teći, u kojima će vječno boraviti. Kako će divna biti nagrada onima koji su se trudili. “ Upravo ovim riječima bih opisao dosadašnji doprinos efendije Mirsada Hadrovića kulturi, književnosti, naciji, vjeri i identitetu. Poseban doprinos ovoj itekako značajnoj knjizi i tematici, za koju je veoma važno da bude predstavljena široj javnosti. U poređenju s autorskim knjigama slične tematike, ova knjiga sadrži nekoliko karakteristika koje je svrstavaju među izuzetno dobra ostvarenja iz islamske kulturne baštine u Crnoj Gori. Prepoznatljiva posebnost ove monografije ogleda se u tome što na realan način prikazuje pravo stanje vakufa na području dvije opštine od vremena njihovog osnivanja, pa sve do danas.
Ova vrijedna monografija je svjedočanstvo da su vakufi uklopljeni u bošnjačko-islamske temelje i da su kao takvi doprinijeli razvoju društvenog i kulturnog života u krajevima đe se nalaze. Duševnost, ili ti merhamet, ukazuje na to da su pojedinci dobrotom stvarali vakufe ne samo na području Berana i Petnjice, već i u Crnoj Gori, te da su kao takvi imali plodno tlo za svoj razvoj. U mnogim opštinama gdje su živjeli pripadnici islama postojao je hajrat i mnogi vakufi. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hadrović na poseban način predstavio stanje vakufa, koje je složenije od uobičajenog pojednostavljenog opažanja o vakufima. Govoriti o vakufima podrazumijeva poznavanje političke, pravne, kulturne i vjerske stvarnosti Bošnjaka na ovim prostorima. Sam autor se potrudio da gotovo sve vakufe predstavi i publikuje koristeći relevantne i pouzdane istorijske izvore i podatke. Bošnjaci su, bez obzira na različite političke i društvene sisteme i okolnosti, nikada nisu prestali sa uvakufljavanjem. Njih, kao i njihove prethodnike, kao i današnje vakife, odlikuje dobročinstvo i dalekovidost. Sama monografija sadrži vrijednu foto-dokumentaciju u boji, koju prate odgovarajući natpisi. Takođe, autor ukazuje i na zapuštenost vakufa i vjerskih objekata od strane opštine Berane, koja se kroz svoju istoriju nije mnogo trudila da barem neke od navedenih vakufa i vjerskih objekata trajno zaštiti od propadnja, nestajanja i nažalost ne tako rijetkog uništenja.
Mirsad Hadrović se potrudio da precizno i studiozno prezentuje veliki broj podataka i istorijskih činjenica, koristeći dostupne vjerodostojne izvore, kako bi adekvatno obradio ovu tematiku. Drugo dopunjeno izdanje nastalo je iz potrebe da se upotpune pojedini podaci i činjenice kako bi se stvorila kompletnija slika o svemu. Nažalost, sudbina vakufa često prati i sudbinu muslimana. Hadrović u drugom dopunjenom izdanju koje je nastalo deset godina nakon prvog obrađuje sljhedeće teme: Pojam i porijelo vakufa; Vakufska uprava; Svrha vakufa; Vrste vakufa; Srf-vakufi; Evladijet vakufi; Geografsko-istorijski prikaz opštine Berane; Gradske džamije u Beranama; Čarši džamija; Harem džamija; Gradska džamija; Svršenici vjerskih škola u Beranama; Ostala vakufska imovina u Beranama; Vkufska imovina u gradu; Mesdžid u Beranama; Mehćema u centru Berana; Vakufsko zemljište u gradu; Imamske kuće; Muslimanska groblja u Beranama; Groblje Garčevića na Polici; Geografsko-istorijski prikaz opštine Petnjica; Džamije u opštini Petnjica; Džamija u Petnjici; Džamija u Vrbici; Džamija u Trpezima; Džamija u selu Bor; Džamija u Dobrodolima; Džamija na Savinom boru-Sandžak džamija; Džamija na Murovcu; Džamija u Šabotića-Tucanje; Džamija u Skenderskoj Kalici: Džamija u Ramdedovića-Lagatore; Svršenici vjerskih škola iz Petnjice; Ostala vakufska imovina u Petnjici; Imamske kuće; Gasulhana u Vrševu; Faktori koji su uticali na loše stanje vakufa u Beranama i Petnjici; Hajrat vode u Beranama i Petnjici; Hajrat vode u Beranama; Hajrat vode u Petnjici; Hajrat mostovi; Gasulhane u opštini Petnjica; Značaj vakufa u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta; Uloga vakufa u očuvanju nacionalnog identiteta.
Mirsad Hadrović je ovom vrijednom monografijom “Vakufi u Beranama i Petnjici“ koja je doživjela svoje drugo dopunjeno izdanje umnogome upotpunio razvoj, značaj i ulogu vakufa i u savremenim društvenim i istorijskim oklonostima i na to mu treba odati zasluženo priznanje i poštovanje. Pored toga Hadrović kao intelektualac ovaj plemeniti i složeni zadatak, pisanja i priređivanja ove vrijedne monografije ustvari, predstavlja sa maksimalnom tolerancijom, ali i ozbiljnošću argumenata djelujući u skladu sa pozitivnim normama savremenog društva. Na kraju završiću svoj prikaz monografije “Vakufi u Beranama i Petnjici“ riječima Džima Roma američkog pisca čija misao glasi: ,, Razlika između onoga što ste danas i onoga što ćete biti za pet godina zavisiće od kvaliteta knjiga koje budete pročitali.“
