Ova godišnjica je obilježena manifestacijom koja je održana u norveškom olimpijskom gradu Lillehammeru
Protekle subote je obilježena trideseta godišnjica prispijeća bosanskohercegovačkih građana u Norvešku. I ovog puta su bile prisutne dvije emocije – jedna je ona teška i tužna, kao sjećanje na teška vremena progona i prisilnog napuštanja svoje domovine, a druga je da se uspjelo ponovo stati i opstati u prijeteljskoj Norveškoj.
Manifestacija sjećanja je organizovana u olimpijskom gradu Lillehammeru. I Sarajevo i Lillehammer povezuje istorijska činjenica da su ova dva grada bili domaćini zimskih olimpjiskih igara u razmaku od deset godina. Lillehammer je tada pokazao da Sarajevo, u teškim godinama nezapamćenog terora i opsade, nije zaboravljeno. Valja se prisjetiti samo završne ceremonije, gdje je svaki prisutni upalio ručnu svjetiljku sa napisom “Remember Sarajevo”.
Dvorana u kući kulture “Banken”, u strogom centru ovog olimpijskog grada, bila je doslovce ispunjena do posljednjeg mjesta, a u publici je bilo i Bosanaca i njihovih prijatelja Norvežana. Manifestacija je otpočela prigodnim obraćanjem Tarika Ljeve, koji je u ime Saveza udruženja građana BiH pozdravio prisutne. Savez je glavni organizator ove manifestacije. Specijalni gosti na manifestaciji su bili Odd Einar Dørum, političar veteran i nekadašnji ministar pravde, veliki prijatelj BiH i Hari Samuelsen, osnivač organizacije za pomoć BiH Mreža za mir.
Jednom rečenicom opisano, može se reći da je ovo bila svojevrsna smotra dostignuća postignutih tokom života u prijateljskoj Kraljevini Norveškoj, u obrazovanju, kulturi i privredi. Mnogi naši su postali znameniti u oblasti privrede i kulture, a mladi koriste sve mogućnosti obrazovanja i uspona u norveškom društvu. Minja Tea Džamarija, Mostarka uposlena u Statističkom centralnom birou Norveške, u svom trominutnom izlaganju je samo potvrdila ove tvrdnje. Bosanci i Hercegovci u Norveškoj jesu najbolje etablirana grupacija koja se uselila u Norvešku. U mnogim segmentima, oni su bolji i od samih domaćina.
Ovo su u svojim izlaganjima potvrdili i gosti ove manifestacije – gradovačelnici grada Lillehammera, Hans Olav Sundfør i susjednog grada Øyera Anne Marie Sveipe. Govoreći o Bosancima i Hercegovcima naseljenim u njihovim gradovima samo u superlativima, oni su evocirali sjećanja na vremena dolaska naših i podvukli kako ih dolazak iz ratom zahvaćene BiH nije spriječio da postignu brilijantne rezultate u obrazovanju i djelovanju u svojim sredinama. Pored gradonačelnika, prisutne su pozdravili i državni sekretari u ministarstvu za kulturu i jednakost Even Aleksander Hagen i u komunalno-regionalnom ministarstvu Ole Gustav Narud.
Prisutne su pozdravili i Mehmed Meša Pargan, savjetnik i izaslanik dr. Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH i ministar za izbjeglice i ljudska prava dr. Sevlid Hurtić; ambasador BiH u Norveškoj Bakir Sadović, a putem videolinka norveški ambasador u Sarajevu Olav Reinestern.
Dio našeg uspjeha je pokazan i kroz nastupe mladih stvaralaca. Tako su na ovoj svojevrsnoj smotri staralaštva učestvovali gupa balkanrockband U.D.I (Undergogsinternational), vokalni ansambl Iskre, folklorna gupa Dukat i djeca bosanske škole Jabuka. Djeca ove škole koja su izvela prilagođeni recital Kamenog spavača, autora Maka Dizdara, pokazala su koliko je istinit poznati stih da su djeca vojska najjača. Uz njih, veliki apaluz je dobila Alina Karaga za interpretaciju sevdalinke “Bosno moja”, te veliki talenat – pijanist Emir Memija. Voditeljice ovog programa bile su Elvira Marić i Adelina Zubović.
Sve je okončano podjelom priznanja, odnosno zahvalnica za pomoć u organizaciji ove manfestacije, i to gradonačelniciku i dogradonačelniku Lillehammera Olafu Hansu Sundmøreu i Terjeu Røninguu, te gradonačelnici Øyer komune Annei Marie Sveipe. Zahvalnica je uručena i Darku Žugoru Mostarcu, nastanjenom u Lillehammeru, koji je i inicijator i organizator ove manifestacije.
Organizaciju su pomogli i članovi Norveško-bosanske komore, kao i privrednici iz ovog kraja. Čitav projekat obilježavanja su, uz već spomenutog Darka Žugora, odradili Miralem Bećirović Beli, potpredsjednik saveza udruženja i Fadil Dizdrarević, koji je odradio cijeli tehnički dio, tj. ozvučenje – tonsko uređivanje.
Nakon zvaničnog dijela, ova subotnja večer je završena druženjem i zabavom uz gostovanje Anela Ćorde.
Uz ovu manifestaciju je organizovana i prigodna izložba umjetničkih slika bh. stvaralaca Milija Selimovića, Alme Oručević, Ajle Velić i Sanjina Okanovića.
Fahro Konjhodžić /Moja BiH
