Šta je opasnije, što Konaković odbacuje agresiju Hrvatske, ili što ne vidi da ona i danas traje!?

„Ja sam maloljetni borac Armije R BiH, imam četiri godine i 26 dana rovova i bitaka, to rijetko spominjem jer se ja nisam borio da govorim o tome, borio sam se jer sam morao, jer sam htio, jer je cijela mahala to uradila, jer mi je agresor došao 200 metara od kuće i onda oni kažu – laže on“, kazat će Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH u septembru 2022. godine.

Tada istina nije bio ministar, pa su mu ovakve kvalifikacije itekako trebale, danas kada je i zvanično MVP (iako kao košarkaš nikada u karijeri to nije bio) sada je diplomata, pa je zaboravio ko je bio agresor i ne artikulira jasno stavove. Takvo ponašanje je neprihvatljivo, ali se može razumjeti, jer je bio maloljetan, pa se možda teško sjeća!?

On je u emisiji ‘Nedjeljom u 2’ na HRT-u, odbio odgovoriti na pitanje da li je Hrvatska izvršila agresiju na BiH. 

Konaković je rekao da će “biti diplomata i zadržati odgovor za sebe”.

„To su teme sad, interpretacija pravnika, u kojoj se u toj presudi “šestorci” za udruženi zločinački poduhvat može iščitati definicija u kojoj se kaže da je to projekat Banovine koju je živio Tuđman i da je on zapravo bio taj. Je li on bio taj, preko ljudi iz BiH ili je učešće formalno, to su te teme koje bi nam ovdje danas eksplodirale i bit ću tu diplomata da zadržim taj odgovor za sebe”, rekao je Konaković.

Potpuno relativiziranje onoga što je bilo tokom 90-ih godina posebno je uvrijedilo žrtve, ali i osobe koje se godinama bore za istinu. Jedan od njih je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida. On za Patriju na pitanje “Da li je Hrvatska izvršila agresiju na Bi?” kaže:

”Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je pored individualne krivične odgovornosti utvrđivao i karakter sukoba u BiH. U pet pravosnažnih presuda MKSJ je utvrđen međunarodni konflikt, odnosno kolokvijalno rečeno da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH. Skoro četrdeset sudija je utvrdilo da je Hrvatska imala opću kontrolu nad bosanskim Hrvatima u HRHB i HVO-u i da je Republika Hrvatska bila izvršila i okupaciju dijela BiH“, kaže Tahirović.

Utvrđeno je i da je Republika Hrvatska pored opće kontrole upotrijebila i svoje oružane snage (HV, obavještajne službe, policiju) kao i druge institucije, uključujući i diplomatiju na teritoriji BiH.

„Opća kontrola je sadržavala donošenje svih političkih, vojnih i drugih odluka, kadrovskih postavljenja, logističke i finansijske operacije, odnosno Hrvatska je upravljala političkim i vojnim operacijama i procesima u BiH preko HVO i HRHB. 

Znači, na ovakva pitanja postoje odgovori i to preko pravosnažnih presuda Međunarodnog suda i ovakva pitanja su apsolvirana na sudu koji je osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a. Pored odgovora na pitanje o agresiji obavezno treba navesti da je MKSJ utvrdio UZP na čelu sa Franjom Tuđmanom što je pravno nešto sasvim drugo od utvrđene agresije“, jasan je Tahirović. 

Zašto onda Konaković izbjegava jasno odgovoriti na pitanje, možemo potražiti i u činjenici da ga njegovo formalno obrazovanje nije tome naučilo, ali je bio dužan kao ministar vanjskih poslova dodatno se edukovati i ne nanositi štetu Bosni i Hercegovini, a odbijajući jasno odgovoriti na ovo pitanje na javnom servisu Hrvatske jeste nanošenje štete BiH. 

Ako to odbija reći ministar vanjskih poslova BiH, zašto bi to prihvatio vrh Hrvatske ili pak stanovništvo ove zemlje!?

Nije Konaković naučio ni da se o presudama ne raspravlja već da se one provode, a pošto je dijeljenja znanja najveće dobro koje možete učiniti za nekoga savjetujemo ministru da iščita materijal u linku, i ne samo on, već svi kojima nije jasno jesu li Hrvatska i Srbija izvršile agresiju na BiH.

Posebna opasnost u činjenici da Konaković želi biti diplomata, kao da mu haške presude stoje na putu toga, jeste sada potpuna svjesnost da on kao ministar vanjskih poslova nije svjestan da je agresija na Bosnu i Hercegovinu okončana Mirovnim sporazumom u Dejtonu, ali da rat protiv naše države nikada nije ni završen niti je agresorska politika usporena.

Srpsko – hrvatska politika u Bosni i Hercegovini ni pedlja se nije pomakla od one koju je vodila tokom agresorskog djelovanja protiv Bosne i Hercegovine. Razlika je samo u načinu na koji okupatorsko-agresorski političari danas ne dolaze u vojnim oklopnim vozilima, već u skupim limuzinama. Princip je isti, razlika je samo u nijansama.

Doduše, danas imaju i Konakovića i narativ o nekom pomirenju, kojeg je nametnuo Aleksandar Vučić, pa sada po matrici – izvinite što ste nas napali – mi treba da živimo!

iše: Amina Čorbo-Zećo / BIO MALOLJETAN, PA ZABORAVIO Šta je opasnije, što Konaković odbacuje agresiju Hrvatske, ili što ne vidi da ona i danas traje!? (nap.ba)