Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, u dijaspori živi više od dva miliona njenih građana. Posljednje procjene ukazuju da se radi o 2,2 miliona građana BiH koji žive u dijaspori što je gotovo 60 posto ukupnog stanovništva BiH.
Bh. dijaspora živi u više od 50 zemalja širom svijeta. Prema službenim informacijama Ministarstva vanjskih poslova BiH, najveći broj bh. dijaspore danas je u Sjedinjenim Američkim Državama. Trenutno bh. dijaspora u SAD broji više od 350.000 ljudi, a u Kanadi više od 50.000. Među evropskim državama, BiH ima najveću dijasporu u Njemačkoj s gotovo 240.000 ljudi, dok u Austriji živi približno 150.000 naših građana.
Tokom rata
Također, značajan broj građana BiH živi u Norveškoj i Švedskoj, i to, kako se procjenjuje, njih gotovo 100.000. Više od 50.000 ljudi iz BiH činu našu dijasporu u Australiji, a nemali broj njih je i u susjednim Hrvatskoj i Srbiji, zatim Sloveniji, Švicarskoj…
Prema posljednjim zvaničnim podacima, približno 150.000 državljana BiH odreklo se i uzelo državljanstva drugih zemalja. Najveći broj njih je Bosnu i Hercegovinu napustio tokom rata u ovoj zemlji, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Međutim, veliki broj građana je otišao iz BiH nakon 1995. godine, a trend iseljavanja, čini se, ne jenjava. Prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH, gotovo pola miliona građana je otišlo iz BiH od 2013. godine.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, novčane doznake iz inozemstva porasle su s 2,3 milijarde KM u 2014. godini na blizu četiri milijarde KM u 2024. godini. Svjetska banka, koja koristi širu metodologiju, uključujući i naknade za rad zaposlenih, prikazuje još veće vrijednosti – za 2023. godinu čak 5,14 milijardi KM, dok se procjena za 2024. još očekuje.
Prosječni iznos
Također, prema podacima Centralne banke BiH i projekcijama za četvrti kvartal 2024. godine, ukupni personalni transferi, koji uključuju doznake iz inozemstva iznose 3,98 milijardi KM, dok ukupni tekući transferi iz inozemstva, uključujući i strane penzije, dostižu 5,46 milijardi KM!
Prema posljednjim rezultatima Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH, koju je objavila Agencija za statistiku BiH 2024. godine, novac iz inozemstva prima 4,6 posto stanovništva. Prosječan broj primljenih doznaka po domaćinstvu u proteklih 12 mjeseci bio je 5,3, a godišnji prosječni iznos iznosio je 2.276,28 KM. Iako novčane doznake bh. dijaspore čine više od 10 posto BDP-a, čime direktno doprinose makroekonomskoj stabilnosti BiH i premda je investicioni potencijal građana BiH koji žive izvan domovine ogroman, mogućnosti bh. iseljeništva i njihov poslovni interes gotovo je neiskorišten.
Makarević: Bazni problem
Nedim Makarević, koji se 2011. godine vratio u domovinu iz Njemačke u koju je iz Doboja prognan kao maloljetnik kaže za „Dnevni avaz“ da BiH preko svojih institucija nije uspjela da svoju dijasporu drži blizu sebe kao što je to radila bivša SFR Jugoslavija ili kako to, trenutno, na odličan način radi susjedna Hrvatska. Naglašava da je kod nas bazni problem u mentalnom sklopu i poimanju dijaspore u BiH. Jer, kako kaže, obično se smatra da su to naši ljudi koji su otišli da zarade, oni kojima je tamo negdje bolje i koji su bogatiji od nas.
– Bez obzira je li nekoga preferiramo ili ne, volimo ili ne, trebali bismo biti pametni da sistematski uvežemo dijasporu, u smislu dijasporsko-investicionog fonda koji nikada nije zaživio, da jednostavno imamo neko regularno tijelo koje će usmjeravati dijasporu gdje i na koji način da investira svoje novce u svoju domovinu. Ljudi su voljni uložiti, ali nailaze na tehničke i administrativne poteškoće. Međutim, mislim da je najveća poteškoća, kada je riječ o dijaspori, ona mentalna perspektiva gdje treba da prihvatimo činjenicu da je 2,2 miliona naših vrijednih ljudi tamo negdje i da nam te milijarde trebaju i trebat će nam, zapravo, još više. Kako god da okrenemo – dijaspora nam je potrebna kao voda u pustinji – mišljenja je Makarević.
Meliha Smajkic Avaz
