Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Rusko povlačenje iz najvećeg urbanog centra, koji je Kremlj zauzeo od kako je počeo invaziju na Ukrajinu, označava ogromni pomak u ratu, daje pdsticaj ukrajinskoj armijii dodatno potkopava geopolitički prestiž Moskve u zemljama bivšeg SSSR-a i šire, tvrde analitičari. Zapravo očigledno je da se Moskovsko carstvo i Putinov imperij u XXI vijeku polako urušava. Analitičari tvrde da je bilo gotovo nemoguće da ruske snage zadrže kontrolu nad gradom. “S obzirom na činjenicu da Ukrajina ima kontrolu nad glavnim mostovima na rijeci Dnjepar, bilo bi veoma teško snabdijevati oko 3.000 ruskih vojnika, naročito sad kad dolazi zima”, rekao je Rajan Menon, direktor istraživačkog centra Odbrambeni prioriteti sa sjedištem u Vašingtonu. Uprkos tome što je u Ukrajini vladao oprez, glavnokomandujući ukrajinske vojske Valerij Zalužni je u četvrtak rekao da je jasno da je uspejh njegovih trupa primorao Ruse da se povuku pošto su im uništene rute za snabdijevanje. “Neprijatelj nije imao drugog izbora nego da pobjegne”, napisao je on na Telegramu.
“Ukrajinske snage više neće dopustiti Rusima da pređu Dnjepar”, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin, stručnjak za Rusiju na njemačkom Univerzitetu u Bremenu. Povlačenje, također, znači da ruske snage “gube priliku da podijele Ukrajinu” napredovanjem prema centralnim regijama, kazao je. Umjesto toga, ono što se može podijeliti na dva dijela je dio istočne i južne Ukrajine, u obliku polumjeseca. Ohrabrene ukrajinske snage mogle bi napredovati preko slabo naseljenih stepskih područja prema jugoistočnim lukama Berdjansk, Melitopolj i Mariupolj na Azovskom moru, rekao je Mitrohin.
Očigledni neuspjeh i povlačenje sa okupiranih teritorija pokazuje sve slabosti armije Rusije, između ostalog evidentno je da se ruska politika okupacije definitivno urušava pod nogama ukrajinskih vojnika. Putin nije želio ovaj scenario ali ni potez koji je očigledno bio iznuđen. Međutim, ne odobravaju svi ovaj potez. “Predavanje Hersona je najveći geopolitički poraz Rusije od kolapsa SSSR-a. Političke posljedice ovog ogromnog poraza će biti zaista velike”, rekao je Sergej Markov, komentator i bivši Putinov savjetnik. Neki od ranijih uspjeha Rusije su sada naizgled žrtvovani zato da bi ona mogla da zadrži onoliko teritorije koliko njena vojska može da zaštiti. Herson je bio jedini glavni regionalni grad koji je Rusija osvojila i kontrolisala od početka invazije 24. februara. Njegovo osvajanje je pomoglo da se obezbijedi pristup obali i omogućilo Kremlju da napravi kopneni koridor širom juga Ukrajine. Herson takođe ima ulogu ključne kapije ka Krimskom poluostrvu, koje je Rusija okupirala 2014.
Rusija i dalje drži pod kontrolom veći dio šireg regiona Hersona, za koji je Putin nedavno nezakonito proglasio da ga anektira zajedno sa još tri regiona, ali moraće žestoko da brani svoje nove pozicije kako bi održala ključnu rutu snabdijevanja. “Taktičke prednosti su jasne: kretati se ka linijama koje je lakše odbraniti i izbjeći skup poraz”, kaže Horovic. “Ali, isto tako su jasne i strateške posledice po Rusiju, jer Moskva sve više gubi inicijativu i prednost koja joj je neophodna da dođe do diplomatskog rješenja, što mislim da je poslednja opcija koja je preostala Rusiji da spase svoju ,,specijalnu operaciju”, zaključuje on.
Moskovski krug pakla iza koga stoji Putin i njemu silom i strahom lojalni političari pokazuje nam kraj epohe diktatora koji je samo silom, ratovima, političkim likvidacijama, progonima i ucjenom se svih ovih godina na silu održavao na vlasti. Pitanje je kada će ruska politička opozicija i njeni građani postati simbol jednog velikog protesta u kome će srušiti ,,moćnog diktatora” čije su stranice istorije ispisane krvavim tragovima. Nakon ovih uspjeha uz Ukrajinu će još više biti Amerika ali i sami Zapad. Ukrajini će trebati decenije da se obnovi, ali je zato pitanje teritorijalnog i vlastitog identiteta i integriteta jednom zauvjek biti riješeno. Iza svakog okupatora ostaje samo mračna prošlost i sramne stranice istorije koja će svjedočiti o vrmenu dikatorovog bešćašća.
