Mladi istraživač Nikola Jurković, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji je školovanje započeo u Metkoviću, a završio na Harvard University, danas se nalazi u uskom krugu stručnjaka koji se bave sigurnošću umjetne inteligencije i mogućim rizicima za čovječanstvo.
Kako prenosi Net.hr, Jurković je diplomirao među najuspješnijim studentima Harvarda, stekao poziv u elitno akademsko društvo Phi Beta Kappa te se nakon studija preselio u San Francisco, gdje radi na procjeni prijetnji koje bi umjetna inteligencija mogla predstavljati za svijet.
Od Gabele do Harvarda
Jurković je u razgovoru za Net.hr ispričao kako je još tokom školovanja sudjelovao na takmičenjima iz fizike i naučnim ljetnim školama, što ga je potaknulo da se prijavi na najprestižnije svjetske univerzitete.
Njegov interes od samog početka nije bio isključivo akademski, već usmjeren prema jednom pitanju: kako postići što veći pozitivan utjecaj na svijet.
U intervjuu za Net.hr Jurković upozorava da bi umjetna inteligencija već u sljedećih desetak godina mogla dosegnuti nivo sposobnosti koja nadilazi ljudsku, što otvara niz ozbiljnih sigurnosnih pitanja.
Prema njegovim riječima, ključno pitanje nije ima li umjetna inteligencija samosvijest, nego šta je sposobna učiniti. Posebno ističe rizik razvoja biološkog oružja, poput supervirusa, koji bi mogao predstavljati veću prijetnju od nuklearnog oružja.
Takvi scenariji, navodi, razlog su zbog kojeg se mali broj istraživača širom svijeta bavi isključivo sigurnošću umjetne inteligencije.
Ko se bavi kontrolom umjetne inteligencije?
Jurković danas radi u organizaciji METR, koja se bavi mjerenjem opasnih sposobnosti umjetne inteligencije.
Kako navodi u razgovoru za Net.hr, postoji tek nekoliko stotina ljudi u svijetu koji se sistemski bave ovim pitanjima, uglavnom u SAD-u i Velikoj Britaniji, među kojima je i nekoliko stručnjaka iz Hrvatske.
Jedan od problema, ističe, jest to što su današnji AI sistemi još uvijek djelomično “crne kutije”, čije unutarnje procese naučnici ne razumiju u potpunosti.
Svijet bez poslova?
Jedna od njegovih najkontroverznijih procjena odnosi se na tržište rada. Jurković smatra da bi, u slučaju razvoja umjetne inteligencije na ljudskom nivou, velik dio današnjih zanimanja mogao nestati, jer bi ih AI obavljao brže i jeftinije.
U tom kontekstu spominje se potreba za potpuno novim društvenim i ekonomskim modelima, uključujući ideje poput univerzalnog osnovnog dohotka.
“Niko se ne priprema”
Jurković je izrazio zabrinutost zbog, kako navodi, nespremnosti političkih elita.
Prema njegovoj procjeni, vrlo mali broj ljudi na globalnom nivou ozbiljno planira budućnost u kontekstu nadljudske umjetne inteligencije, što bi se, upozorava, moglo pokazati kao ozbiljan problem ako razvoj tehnologije ubrza.
