U organizaciji JU Arhiva TK i Univerziteta u Tuzli u Ateljeu „Ismet Mujezinović“ Tuzla održan je naučno-stručni skup o radu i naslijeđu prvih žena ljekara u Tuzli sa ciljem podsjećanja na taj događaj.Ovom prilikom je održan i Okrugli stol i otvorena izložba „Žene ljekari u Tuzli za vrijeme austrougarske uprave“ .Projekat je realizovan kao doprinos radu DARIAH BiH konzorcija , ističe doprinos prvih žena ljekarki u Tuzli , jača kulturne veze sa Poljskom i Češkom , te afirmiše kapacitete domaćih institucija u digitalnoj humanistici.Projekat je okupio veliki broj posjetilaca sa ciljem zajedničkog naučno—istraživačkog rada dvije institucije koje su nakon pristupanja DARIAH BiH konzorciju odlučivale vlastitim sredstvima realizovati tematski izazovan i društveno relevantan naučno-stručni projekat.
Prema riječima prof.dr.Nermina Sarajlića, prorektora za naučnoistraživački rad Univerziteta u Tuzli, u sklopu generalne teme DARIAH –BiH konzorcij za 2025 godinu koja promoviše istraživanje doprinosa žene ne svim poljima ljudskog djelovanja , odlučili smo se za termin koji naglašava značaj prvih žena liječnica u Tuzli, koja osnažuje veze između BiH, Poljske i Češke.Organizovali smo i Okrugli stol i izložbu i izradu digitalne prezentacije dostupne na web stranici Univerziteta.Projekat je pokazatelj uspješnog , interdisciplinarnog rada jer je povezao stručnjake iz oblasti historije, arhivistike i medije št je rezultiralo kvalitetnim i inovativnim pristupom ovoj temi, pojasnio je prof.Sarajlić.
Direktor JU Arhiva TK , mr.Omer Zulić je istakao važnost arhivske građe i istraživačkog procesa koji je prethodio izložbi .-Odlučivali smo za tu temu svjesno smo izabrali najteži put, da istražimo manje poznatu temu, da se vratimo dublje u prošlost i da prikupljamo građu iz više arhiva i muzeja.Izložba je rezultat rada na terenu prikupljanja građe u arhivima poljske, Češke , BiH , pa smo napravili zbirku koja ima ne samo lokalni, već i međunarodni značaj- naglasio je Zulić.
Jedna od autorica izložbe Hatidža Fetahagić je podsjetila na historijski kontekst dolaska prve žene ljekarke u Tuzli Benjamin Kalaj je po izvještajima saznao da žene muslimanske vjeroispovjesti nemaju pristup zdravstvenom liječenju , te je smislio program prema kojem su žene liječnice trebale biti angažirane da liječe žene.Prva koja je došla bila je Ana Bajerova , koja je bila prijeko potrebna , koja je liječila sve Tuzlanke sa nevjerovatnom posvećenosti, istakla je Fetahagić.
Izložbu je otvorio Ministar za kulturu, sport i mlade mr. Damir Gazdić , koji je istakao na kontinuiranu podršku Vlade TK institucijama kulture na području TK , te naglasio važnost njegovanja promocije bogatog kulturno-historijskog naslijeđa Tuzlanskog kantona.
Prof.dr. Lana Šehović , državna koordinatorka DARIAH BiH na skupu je pročitala i kratku poruku, da Univerzitet u Tuzli i JU Arhiv TK od početka rada konzorcija stoje čvrsto uz DARIAH BiH , predstavljajući snažnu partnersku instituciju koja daje svim članovima konzorcija inspiraciju. Ove dvije respektabilne institucije profesionalnim kadrom, bogatom građom i materijalima koje posjeduju sposobne su odgovoriti najvećim, izazovima koje pred istraživačkim zajednicama iz oblasti humanistike i umjetnosti postavlja ova digitalnog doba.
Održan je i Okrugli stol koji je moderirao prof.dr.Mirza Mahmutović sa Filozofskog fakulteta u Tuzli , koji se zahvalio RTV TK na medijskom partnerstvu , te naglasio važnost digitalne diseminacije rezultata , uz podršku RTV TK pripremljeni su kraći digitalni formati –priče za društvene mreže koje su namjenjene ka mladoj publici.
Na održanom Okruglom stolu govorili su prof.dr. Izet Šabotić i prof.dr. Tomasz Jacek iz Poljske .
Prof. dr.Šabotić je istakao, da je austrougarski period bio ključan za transfomaciju Tuzle.
Tuzla to vremena prolazi kroz proces urbanizacije, prelazak iz agrearnog drštva u administrativno i industrijsko središte .U tom periodu se mijenja položaj žene, što se jasno vidi i kroz dolazak prvih žena ljekarki, istakao je Šabotić.
Prof.dr.Lis sa Univerziteta Kazimiekza Welkog u Bydgoszczu je posebno govorio o tri žene koje su obilježile ovaj period, Bajerova, Krajewska i Olszewska, njihov rad bio je usmjeren na liječenje naročito siromašnih žena muslimanske vjeroispovjesti. Bile su istovremeno ljekarke, edukatorke i borci za ravnopravnost.Dokumentacija koju je za sobom ostavila dr. Krajewska dragocjen je izvor o svakodnevnom životu tadašnjih žena, naglasio je prof.Lis.
Izložba će biti tvorena za posjetioce narednih mjesec dana.
Duška REBIĆ
