IGK Reakcija povodom najave da će muzej HVO-u na mjestu logora za Bošnjake u Mostaru finansirati Vlada Republike Hrvatske.
Kontinuitet revizije historijskih, naučnih i sudskih činjenica o agresiji Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju {MKSJ} je pored individualne krivične odgovornosti utvrđivao i karakter sukoba u Bosni i Hercegovini. U pet pravosnažnih presuda MKSJ je utvrđen međunarodni konflikt, odnosno da je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Skoro četrdeset sudija je utvrdilo da je Hrvatska imala opću kontrolu nad bosanskim Hrvatima u HRHB i HVO-u i da je Republika Hrvatska izvršila i okupaciju dijela Bosne i Hercegovine.
Utvrđeno je i da je Republika Hrvatska pored opće kontrole upotrijebila i svoje oružane snage (HV, obavještajne službe, policiju) kao i druge institucije, uključujući i diplomatiju na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Opća kontrola je sadržavala donošenje svih političkih, vojnih i drugih odluka, kadrovskih postavljenja, logističke i finansijske operacije, odnosno Hrvatska je upravljala političkim i vojnim operacijama i procesima u Bosni i Hercegovini preko HVO i HRHB.
Pored odgovora na pitanje o agresiji obavezno treba navesti da je MKSJ utvrdio UZP na čelu sa Franjom Tuđmanom što je pravno nešto sasvim drugo od utvrđene agresije.
Srpsko – hrvatska politika u Bosni i Hercegovini nije pomakla od one koju je vodila tokom agresorskog djelovanja protiv Bosne i Hercegovine.
Prema podacima iz presude MKSJ, Heliodrom je osnovan 3. septembra 1992. godine rješenjem ministra odbrane Brune Stojića kao “centralni vojni zatvor za područje Herceg-Bosne” u bivšoj kasarni JNA nekoliko kilometara južno od Mostara. U tom zatvoru istovremeno je bilo zatvoreno i po šest hiljada ljudi.
Sistematska hapšenja Bošnjaka HVO je proveo od maja do jula 1993. Zatvarani su bili muškarci civili, “mlađi od 15 i stariji od 60 godina”, žene i djeca. Heliodrom je bio poprište divljačkog nasilja. Sudije MKSJ zaključili su da su pripadnici Vojne policije HVO-a, od maja 1993. do aprila 1994., “redovno i teško premlaćivali logoraše na Heliodromu raznim predmetima, nekad i po nekoliko sati, sve dok žrtva ne bi izgubila svijest, vrijeđali ih, prijetili im i ponižavali ih.
Još jednom upozoravamo da se antibosanski projekti Republike Hrvatske moraju sankcionisati jer predstavljaju egzistencijalnu prijetnju po opstanak Bosne i Hercegovine. Krajnje je vrijeme za redefiniciju bosanskohercegovačke državne politike prema tzv. Herceg-Bosni, kako bi se taj antibosanski projekat konačno zaustavio i poslao u historiju. Herceg-Bosna je stvorila neprijateljsku, antibosansku i antievropsku ideju u kojoj i danas građani i narodi u i van Bosne i Hercegovine žive.
Građani Bosne i Hercegovine trebaju znati da se zločinačka politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini sve više revitalizira i da su iste zločine spremi ponoviti.
Antibosanska politika koju zagovaraju protivnici države Bosne i Hercegovine mora biti odbačena i poražena, kako bi Bosna i Hercegovina mogla nastaviti svoj put ka evroatlanskim integracijama. Protiv antibosanske koalicije treba se boriti svim demokratskim, posebno lobističkim sredstvima, dajući na znanje da se takva anticivilizacijska i antidržavna politika ne smije tolerirati, mora se javno odbaciti.
Istina i pravda su najbolja brana antibosanskom djelovanju Republike Hrvatske i najbolja brana ponižavanju žrtava agresije i genocida.
Institut za istraživanje genocida Kanada
