Dvadesetdvominutno obraćanje visokog predstavnika Christiana Schmidta u ponedjeljak poslijepodne nije dalo odgovor niti na jedno pitanje nakon što je u izbornoj noći nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.
Iako je tvrdio da svojim odlukama neće utjecati na izborni proces, njegova intervencija itekako se odrazila na proces formiranja vlasti, a posebno u FBiH. Povećavanjem broja delegata po klubovima naroda i klubu ostalih za po još šest odnosno četiri delegata direktno će utjecati na proces fomiranja vlasti, ali i na to ko će činiti tu većinu. Jedna od ključnih zamjerki je da je Schmidt HDZ-u cementirao poziciju u Domu naroda. No, bez obzira na to iz HZD-a kao jedan od ključnih uslova za formiranje vlasti postavljaju izbornu reformu i ograničene izmjene Ustava BiH što jedino moće uraditi PS BiH.
Schmidt je svojim odlukama doveo u nezavidan položaj i Centralnu izbornu komisiju koja je zadužena za dodjelu mandata, a uputstvo o popunjavanju Doma naroda iz 2018. godine više ne važi. Schmidt je CIK-u dostavio novu tabelu po kojoj će se vršiti izbor delegata.
Kada je prije nekoliko dana predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao da ga i jedna i druga strana ubjeđuju da imaju većinu u Klubu Bošnjaka, pa i Klubu Srba, te da im interesantan i Klub Ostalih, a da su zato „popustili“ Klub Hrvata bilo je jasno da se Čović zbog Schmidtovih izmjena osjeća vrlo komotno i kao jedan od neminovnih aktera vlasti.
Schmidtov intervencionizam ticao se isključivo Federacije BiH, a na press konferenciji je priznao da trpi kritike jer nije ništa učinio kada je riječ o bh. entitetu Republika Srpska. Najavio je da priprema neko rješenje, ne precizirajući o čemu je riječ. Glavna zamjerka Schmidtu odnosila se na potpunu asimetriju kada je riječ o Domu naroda i Vijeća naroda RS. Fokus svog djelovanja visoki predstavnik usmjerio je isključivo na FBiH tvrdeći da je bilo hitno osigurati funkcionalnost FBiH.
Prva karika na kojoj su se trebale pokazati na djelu njegove izmjene je izbor sudija Ustavnog suda FBiH. No, nakon izbora troje sudija, sjednica Doma naroda je prekinuta na izboru četvrtog nedostajućeg suca. Nije poznato kada će se sjednica nastaviti niti kako doći do četvrtog sudije. Za dva mjeseca u Ustavnom sudu FBiH nedostajat će još jedan sudija, a zatim će ponovo uslijediti borba za tu poziciju.
Kada je riječ o formiranju vlasti Schmidt se na to nije obazirao iako iz RS-a već uslovljavaju državnu vlast rezultatima izbora za predsjednika/potpredsjednika RS. Nije tajna da Schmidta kao visokog predstavnika ne priznaje niti Milorad Dodik niti veći dio stanovništva RS-a.
Visokom predstavniku jučer su pod prozore došli ljudi kojima je BiH jedina država i u kojoj su odlučili ostati. Zbog Schmidtovih poteza, kao i najava da bi se od BiH mogla oteti državna imovina i time entitetima, a posebno RS-u predati dio suvereniteta što bi bio korak ka secesiji od BiH, građani su tražili da hitno povuče svoje odluke.
Pred OHR-om je bilo više organiziranih skupova, a samo na jednom Schmidt se obratio građanima. Riječ je o protestima iz januara ove godine kada su se bh. građani širom svijeta okupili i izrazili svoje protivljenje secesionističkim planovima Milorada Dodika i atmosferi straha od novog sukoba. Tada je zatraženo da visoki predstavnik djeluje i sankcioniše Milorada Dodika. Šaljive poruke visokog predstavnika „ko se zadnji smije najslađe se smije“ i da će s Dodikom rado popiti rakiju, ali prvo završiti posao ne ulijevaju povjerenje da visoki predstavnik zna šta radi. Schmidt ne uživa i puno povjerenje njemačkih političara koji ga glasno kritikuju.
Kada je tek stigao u BiH Schmidt je autoritativno poručio kako mu je zaštita teritorijalnog integriteta BiH fokus djelovanja, ali čini se da njegove odluke nisu u skladu s tim obećanjem.
Nakon što je Milorad Dodik ušao u tijesne veze sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom koji je dolazio u Banja Luku u privatnu posjetu, te obećao novac i projekte za RS, mnoge je iznenadila vijest da je mađarski diplomata Laszlo Markusz novi šef regionalnog ureda OHR-a u Banjoj Luci.
Za nekoliko dana održat će se sjednica Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku na kojoj bi se trebao produžiti mandat EUFOR-a u BiH. Prije nekoliko sedmica Milorad Dodik boravio je u Rusiji gdje je od ruskog predsjednika Vladimira Putina zatražio da Rusija podrži ili da ne bude protiv produženja Misije Althea u BiH jer bi to značilo pojačan angažman NATO snaga što imaju pravo po Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Na predstojećoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a Schmidt nije dobio saglasnost da se obrati i predstavi izvještaj o BiH.
Amra Vrabac / Patria
