Pogledi

NEODGOVORNA ŠUTNJA NA DODIKOVE IZAZOVE, PRIJETNJE I ANTIUSTAVNO DJELOVANJE

U BiH se još uvijek čeka odgovor Pravosuđa BiH, Predsjedništva BiH, Ureda visokog predstvnika za BiH (OHR), Vijeća za implementaciju mira (PIC), Organizacije za sigurnost u Evropi (OSCE), Delegacije EU (EUD), Snaga EU u BiH (EUFOR), Stabilizacijskih snaga NATO (SFOR), Oružanih snaga BiH (OS BiH), Parlamenta BiH, bh građana, dijaspore, od SAD, garanata Dejtonskog sporazuma… jer je napadnut ustavni sistem države Bosne i Hercegovine.

Vlasti BiH, organi i institucije Međunarodne zajednice i države nisu odgovorili na Dodikove izazove, prijetnje, antidejtonsko i antiustavno djelovanje. Opet svi šute, govore sebi u njedra, a morali su djelovati mnogo ranije i sankcionisati neprijateljsko antidržavno djelovanje ne  samo srpskih separatista predvođenih Dodikom, već i hrvatskih predvođenih Čovićem. Za takvu neodgovornu šutnju niko nema opravdanja. Ako su Božićni  i Novogodišnji praznici za neko vrijeme usporili i odložili sankcionisanje njihovog antiustavnog dlelovanja protiv države BiH, ne bi se smjelo nikako dogoditi, kao u nizu ranijih destruktivnih djelovanja, da to prođe nekažnjeno ili umanji oštrinu i dubinu sankcija kada i ako budu pokrenute. Naročito ne kod organa pravosuđa. Neprijatelji BiH u sprezi sa pomagačima iz susjedstva upravo su na  to i računali. Napravili su dva opasna koraka ka secesiji, a 9. Januara bi trebao biti treći, koji bi preuzeo dio odgovornosti i preusmjerio reakcije sa prethodnih, kojima se određene državne nadležnosti pokušavaju prisvojiti. Nisu se dogodila očekivana neodložna hapšenja najodgovornijih vodećih separatista, prije svega Dodika, mada je za to bilo više nego dovoljno razloga i osnova. 

Ko je dužan i od koga se očekivalo da reaguje?

Dužni su bili svi u BiH i oko BiH, Međunarodna zajednica, EU, SAD, UN, jer znaju da je Dodik 10. Oktobra usvajanjem Zaključaka o prenosu nadležnosti sa države BiH na entitet Rs prešao crvenu liniju, ali nisu reagovali. I to su, kao sve do sada, prešutjeli i dalje šute. A morali su, bili su dužni, odmah i oštro reagovati. Govorilo se naveliko o sankcijama protiv pojedinaca, organizacija, protiv Rs. Ne bi ništa ni od toga. A Dodik i njegovi separatisti sve jači osioniji, osokoljeni šutnjom, što znači odobravanjem, najavljuju nove još opasnije i ozbiljnije korake u težnji da sruše i podijele državu BiH.

Oštar i beskompromisan odgovor morao je odmah uslijediti od: 1. Predsjedništva BiH, 2. Ureda visokog predstvanika za BiH ( OHR), 3. Vijeća za implementaciju mira (PIC) 4. Organizacije za sigurnost u Evropi (OSCE), 5. iz Delegacije EU (EUD), 6. Snaga EU u BiH (EUFOR), 7. Stabilizacijskih snaga NATO (SFOR), 8. Oružanih snaga BiH (OS BiH),9. NATO saveza, 10. Pravosuđa BiH, te iz Parlamenta BiH, od bh građana, dijaspore, od SAD, potpisnika i garanata Dejtonskog sporazuma… Morali su prije svih organizovanije i oštrije djelovati građani BiH u zemlji i svijetu…

  1. Predsjedništvo BiH predstavlja BiH, vodi vanjsku politiku, civilni je komandant Oružanih snaga BiH, imenuje veleposlanike i druge međunarodne predstvanike, pregovara o međunarodnim ugovorima, izvršava Odluke Parlamanta…Jedan od glavnih  zadataka Predsjedništva BiH bio je da se suprostavi udruženom poduhvatu Dodika i Čovića, zatraži promptno djelovanje državnih organa, pa i OS BiH, alarmira međunarodne organe…Nisu učinili dovoljno, jer 2 člana Predsjedništva nisu imala saglanost trećeg, ali je bilo načina da budu agilniji.
  1. Ovo je još jedna prilika da potsjetimo sebe ali i zaposlene u Uredu visokog predstavnika za BiH (OHR) da su oni vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u BiH. Zaduženi su da nadgledaju provedbu Mirovnog sporazuma i da koordiniraju aktivnosti drugih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u BiH. A mir i sigurnost građana u BiH su već duže ozbiljno narušeni i poremećeni, a oni ništa ne preduzimaju. Osporavanje mandata novoimenovanom Međunarodnom predstavniku u BiH g. Schmidtu od strane Rs podržano od Rusije i Kine nije dovoljan razlog za njegovo popuštanje oko primjene Zakona o zabrani negiranja genocida i oklijevanje u primjeni Bonskih ovlasti.
  1.  Kako implementaciju mira u BiH po Dejtonskom sporazumu sponzorira i vodi Vijeće za implementaciju mira (PIC) koje čine predstavnici 55 država i međunarodnih organizacija, bilo je logično očekivati njihovu reakciju, jer je izvršen udar na ustavni poredak BiH. Oglasile su se SAD, Njemačka, V. Britanija… i nagovjestili sankcije, ali ih još nema uz izgovor da bi u ovom trenutku bile kontra-produktivne.
  1.  Poveljom UN uspostavljena je Organizacija za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE) kao svjetska regionalna organizacija koju čini 57 država sa misijom da u BiH pruža pomoć u osiguranju trajnog mira, oporavak države od posljedica rata i doprinosi izgradnji stabilnog društva, što uključuje jačanje demokratskih vrijednosti, razvoj ljudskih prava, organizovanje i nadgledanje izbora, kontrolu naoružanja, izgradnju sigurnosti i povjerenja i ispomoć u ispunjenju obaveza, kako bi se BiH približila euroatlanskim integracijama. Iako je mir u BiH ozbiljno narušen, ugrožen suverenitet i doveden u pitanje teritorijalni integritet, sve do sada nije bilo učinkovitog djelovanja OSCE da se stanje popravi.
  1.  Kako je uloga Delegacije Evropske unije – preko Evropske Komisije (EUD) predstavljanje politike EU, promocija interesa EU, izvještavanje o kretanju u zemlji i vođenje pregovora, a sada funkcionira pod rukovodstvom Visokog predstavnika EU Josepa Borrella (koji je primarni koordinator i predstavnik Zajedničke spoljne i siguronosne politike Evropske unije) u BiH se vjerovalo da će EU energičnije stati u odbranu cjelovitosti i ustavnog poretka zemlje, ali se to nije dogodilo zbog oportunih stavova Mađarske, Poljske, Slovenije i Hrvatske ili iz nekih drugih razloga.
  1. Do sada nisu angažovano djelovale ni Snage Evropske unije u BiH (EUFOR) koje prate i pružaju podršku domaćim vlastima u izvršenju zadataka koji proističu iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, na osnovu Povelje UN-a i Rezolucije 2123 Vijeća sigurnosti UN iz 2013.g., što treba da doprinosi očuvanju sigurnog i stabilizacionog okruženja u BiH.
  1. Nakon napada na ustavni poredak BiH podrška BiH je obećata iz NATO saveza, koji ima nadležnost nad vojnim aspektom Dejtonskog sporazuma. Pod vođstvom NATO-a djeluju multinacionalne vojne Stabilizacijske snage (SFOR), a glavni im je zadatak zaštita Dejtonskog sporazuma. Mada Dejtonski sporazum ima više nedostataka i nedorečlenosti, pa ga separatisti zloupotrebljavaju za svoje ciljeve, još uvijek nije preduzeto ništa da se nedostaci otklone.
  1. Oružane snage BiH (OS BiH) su glavni stub odbrane BiH. Sudjeluju u operacijama sigurnosti za potporu miru i samoodbrani, borbi protiv terorizma, odbrani BiH i njenih državljana u slučaju napada, pružaju pomoć civilnim organima u prirodnim i drugim katastrofama, te ispunjavaju međunarodne obaveze BiH. Iako je bilo zahtjeva da se dio OS BiH u cilju suzbijanja secesije stacionira u regionu Brčko Distrikta, komanda je odbila takve zahtjeve uz ocjenu da mir i sigurnost nisu ugroženi. 
  1. Sjevernoatlanski savez (NATO) ima ogromnu važnost za formiranje Oružanih snaga BiH (OS BiH), te  uspostavu mira i unutarnjeg povjerenja u BiH. NATO u BiH djeluje na osnovu Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, a dobio je mandat da pruži neposrednu podršku Zaštitnim snagama UN-a (UNPROFOR-u). NATO je garant sigurnosti na Balkanu i od njega se, naročito sada,  očekuje da pomogne BiH u rješavanju aktuelne političke krize. 
  1. Usvajanjem Zaključaka o vraćanju nadležnosti sa države BiH na entitet Rs Dodikov separatizam je prešao crvenu liniju i bilo je za očekivati oštar odgovor iz BiH pravosuđa, prije svega iz Tužilaštva BiH. Prošla su dva mjeseca, a tek tada se Tužilaštvo počelo mlako i neodlučno oglašavati, što ni danas ne uliva povjerenje. Podsjećamo da Sudski sistem u BiH čine opštinski, kantonalni, entitetski, državi sudovi, sudovi Brčko Distrikta, tužilaštva i pravobranilaštva sa mjesnom i stvarnom jurisdikcijom, Sud BiH, Visoko sudsko tužilačko vijeće i Ustavni sud BiH. Pravosuđe u užem smislu čine sudovi i tužilaštva, a u širem pravobranilaštva, advokati, medijatori-mirovnjaci, organi javne vlasti, sudski vještaci i nevladine organizacije i notari. U ovim organima radi preko hiljadu sudija, oko 400 tužilaca i brojni drugi uposlenici. Pravosuđe je trebalo prvo da reagira na antiustavno djelovanje, što bi usmjerilo i tok djelovanja drugih, ali to nisu učinili. To implicira i njihovu odgovornost.
  1. Od posebne važnosti je odgovor, koji mora doći od parlamentarnih struktura BiH, građana i bh dijaspore. Ali ga nije bilo (osim u Njemačkoj…) ili je bio nedovoljan da obezbjedi kritičnu masu sposobnu da donese promjene.

Udar na ustavni sistem BiH ostaje zamrznut 6 mjeseci?

S pravom se pitamo zašto od većine gore navedenih institucija, organa i organizacija nije usljedila oštrija reakcija i državi Bosni i Hercegovini pružena očekivana pomoć da se uspješnije suprostavi djelovanju srpskih i hrvatskih separatista predvođenih Dodikom i Čovićem, a pomaganih iz Srbije i Hrvatske, uz asistenciju pojedinih lidera EU, te Slovenije, Rusije, Mađatske?! Svi ovi organi, organizacije i institucije nisu dale brz i očekivani odgovor  koje su bile dužne dati i koji se od njih očekivao na provokacije, prijetnje, izazove i antiustavno djelovanje Dodikovog i Čovićevog separatizma. Jedan od razloga za njihovu uzdržanost i šutnju je nedovoljan pritisak iz BiH od strane organa vlasti i građana.

Dodik i Čović su napravili još jedan veliki korak ka svom cilju. Dodik s pravom likuje. Ostvario je svoju prijetnju i ostao nekažnjen. Proglasio je to za historijski dan Rs. U EU umjesto da upute upozorenje Dodikovim saučesnicima Srbiji i Hrvatskoj i usmjere se na uvođenje adekvatnih sankcija koje bi pomogle BiH, sa njim šuruju i pripremaju finansijsku podršku za Rs, što će još više ojačati krila Dodiku i njegovom SNSD.

Dodik je izvršio udar na ustavni sistem BiH. Još nije ostvario što je želio, ali može biti zadovoljan s postignutim. Nada se da će vratiti državne nadležnosti u oblasti odbrane, zdravstva, sudstva, poreza…samo mora čekati 6 mjeseci. Za to vrijeme proces ostaje zamrznut. To ga do sada to nije ništa koštalo. Vidjećemo da li će ostati tako.

Umjesto sankcija Dodiku, od Bošnjaka se traži da pregovaraju

Nažalost, iz EU, od strane SAD i međunarodnih predstavnika, i dalje se insistira na pregovorima, vrši pritisak na Bošnjake da sjednu za stol i pregovaraju i čine nove ustupke, iako znaju da se bezuspješno pregovora preko 25 godina. Postoje osobe, organi i organizacije sa kojima se treba obračunati, a ne pregovarati. To bi u MZ u slučaju BiH već odavno morali znati.

Bošnjaci su trajno opredjeljeni za multietničnost

Historija ovih prostora sa bezbroj dokaza i argumenata potvrđuje da su Bošnjaci uvijek bili za zajedništvo, zalagali se i zalažu za multietničku građansku BiH. Bošnjaci su bili vezivno tkivo Jugoslavije i tampon zona između antagonizama koji su dolazili iz Srbije i Hrvatske. Bošnjaci su dobrim dijelom i Sloveniji davali razlog da ostane u Jugoslaviji, dok je to bilo moguće. Sada Bošnjake, jer su najbrojniji u BiH uprkos etničkom čišćenju i progonu, optužuju za majorizaciju, iako znaju da to nisu nikad bile težnje Bošnjaka, kojima su zajednički život, komšiluk i susjedstvo, bili svetinja. Bošnjaci su bili i stub Jugoslavenske nacije, koja se dugo i uspješno stvarala u Titovoj Jugoslaviji u uvjerenju da je to dobar zalog sigurne budućnosti za sve narode Jugoslavije. Zato EU zajedno sa drugima mora zaustaviti srpski i hrvatski separatizam, spriječiti pokušaje rušenja i dijelenja države BiH. EU mora jasno i glasno dati do znanja da li želi Bošnjak – Muslimane u Evropskoj uniji ili će prihvatiti Orbanov recept i raditi na njegovom provođenju.

EU i SAD ponavljaju greške iz 90-tih

Sve je više poruka, zamjerki i upozorenja koja se sa više strana i sa razlilčitih nivoa upućuju domaćim organima i institucijama, prije svega domaćem Pravosuđu, Evropi, EU, SAD, UN i svima koji rade na provođenju Okvirnog mirovnog sporazuma u BiH da se urazume i zaustave srpski i hrvatski separatizam koji teži i sve otvorenije uspješnije ide ka stvaranju uslova za Veliku Srbiju i Veliku Hrvatsku, koje se ne libe da opet proliju krv da ostvare svoj cilj. Sad je kao nikad do sada vrijeme da ih se zaustavi i da im se to izbije iz glave. Do sada niko od gore navedenih nije ispunio ni naša očekivanja ni svoju dužnost. Ako budu još čekali moraće se i sami uhvatiti za glavu, jer će im stvari izmaći iz kontrole i neće biti moćni da zlo obuzdaju i spriječe. 

U Evropskoj uniji i sada mute kao 90-tih i šalju poruke koje ne zvuče fino i ne ulivaju povjerenje većini građana BiH, koji se zalažu za jedinstvenu i cjelovitu BiH, bez podjela. Nije li to dovoljan razlog što se sve veći broj bh građana počinje pitati – Šta mi to imamo tražiti u takvoj EU? S druge strane se pitaju tko je to ko ima pravo sprečavati ulazak BiH u EU, jer građani BiH su veći Evropljani od polovine onih koji se busaju u prsa i hvale time što pripadaju Evropi.

I ovaj put, kao 90-ih, ni SAD ne djeluju brzo kako se od njih očekivalo. Istina daju podršku Bosni i Hercegovini, staju u zaštitu njenog suvereniteta i integriteta, što u datim okolnostima nije dovoljno. Tokom agresije na BiH 90-tih zbog neodlučnosti EU i kašnjenja Sjedinjenih država Podrinje je etnički očišćeno od Bošnjaka i srušena Drina kao granica Istoka i Zapada. Može li se i ovaj put nešto slično dogoditi? 

Burlington, 4.1.2022                        Zijad Bećirević

Related posts

POGLED IZ AMERIKE: LISICA I VRANA IZ NAŠIH DANA

Dijaspora BiH Administrator

POGLED IZ AMERIKE: SAD SMETA I EZAN SA NAŠIH DŽAMIJA

Dijaspora BiH Administrator

Pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Kako je politika uništavala nezavisnost

Dijaspora BiH Administrator

IGK: Zbog objavljivanja zastave sa ljiljanima, Amina Pilavdžija prolazi kroz medijski linč

Dijaspora BiH Administrator

Zapadni Balkan 2022: Između Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana

Dijaspora BiH Administrator

NEIZBRISIVA LJAGA NA VEČERNJAKOVOM PEČATU

Dijaspora BiH Administrator

Leave a Comment