Kad ne znaš kako da riješiš, pusti nek se samo rješava
Prosto je nevjerovatno šta se sve događa u bh pravosuđu. I to u njegovim najvišim instancama. Da li to nazvati odgovornost ili neodgovornost, privrženost ili nemarnost, posvećenost ili indolentnost, razumnim ili nerazumnim, štetnim ili korisnim?…Ili je to po onoj narodnoj, “Brigo moja pređi na drugoga!” A takva klima ima odraza i na najvišu sudsku instancu u BiH, Ustavni sud BiH.
Predstavke Komšića i Džaferovića Ustavnom sudu
Prisjećamo se da je dana 11.10. 2022. član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava FBiH koje je Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo 2. Oktobra 2022. odmah po završetku glasanja, jer je smatrao da se radi o neustavnim mjerama koje ako se primijene mogu nanijeti nepopravljivu štetu. Uputio je i zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u kojem je zatraženo da ne primjenjuje Schmitove odredbe.
Prema navodima Komšića “Visoki predstavnik je doveo u zabludu glasače” i “prevario sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi da su za to znali ponudili drugačije izborne liste”, što je poremetilo i dodatno usložnilo izborni proces u BiH. Apelaciji Komšića pridružio se i drugi član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Sa nametnutim odlukama Schmidt ne samo što nije deblokirao blokadu FBiH, kako je najavio, već opće stanje dodatno usložnio i zakomplikovao.
Svojom apelacijom Komšić i Džaferović zatražili su od Ustavnog suda i donošenje “privremene mjere” sa kojom bi se zabranila provedba Chmidtovih odluka dok se Ustavni sud ne izjasni o izmjenama Izbornog zakona. Na sjednici održanoj 2. Decembra 2022. Ustavni sud je ove njihove zahtjeve ocjenio neutemeljenim i odbio donošenje privremene mjere.
Uloga i sastav Ustavnog suda BiH
Ustavni sud BiH osnovan je u maju 1997.g. Sjedište suda je u Sarajevu. Ustavni sud BiH sačinjava 9 sudija, od kojih 6 biraju parlamenti eniteta (Predstavnički dom FBiH 4, NS-a RS 2) a 3 bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH.
Osnovni zadaci Ustavnog suda BiH su zaštita ustavnosti, ljudskih prava i odlučivanje u sporovima između entiteta, između BiH i entiteta.
Aktuelni sastav Ustavnog suda čine: Valerija Galić- predsjednica iz Splita, Mirsad Ćeman- potpredsjednik iz Tešnja, Helen Keller- potpredsjednica iz Ciriha- Švicarska, Zlatko M. Knežević- sudija iz Novog Grada, Seada Paravrlić- sutkinja iz Tuzle, Angelika Nussberger- sutkinja iz Minhena, Njemačka, Ledi Bianku- sudija iz Skadra, Albanija.
Ustavni sud je zadnje tri godine bio u blokadi, jer Marinko Čavara, Predsjednik FBiH, nije htio da imenuje nedostajući broj sudija. Učinio je to pod pritiskom MZ-e tek 24.8.2022.g. i imenovao: Ajšu Softić, iz reda bošnjačkog naroda, Mirka Miličevića iz reda srpskog naroda, Branimira Orašanina i Dubravka Čamparu iz reda Ostalih. Imenovanje treba da potvrde Dom naroda Parlamenta FBiH i Zastupnički dom FBiH.
Odluke suda donose se većinom glasova i one su konačne. Uprkos tome, mnoge odluke suda se ne provode, a odgovorni za neprovođenje odluka ne sankcionišu.
Ustavi sud odgodio donošenje Odluke o ocjeni ustavnosti nametnutih Izmjena izbornog zakona
Odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i amandmana na Ustav FBiH očekivana je s nestrpljenjem i nadom da će pomoći u razrješenju “gordijevog čvora”, koji je svojom odlukom od 2. oktobra vezao Međunarodni predstavnik Christian Schmidt, s ciljem da deblokira FBiH i pomogne Čovićevoj HDZ-i da trajnije učvrsti svoje pozicije u vlasti BiH.
Predviđalo se i nagađalo da će se Sud proglasiti ne nadležnim u tom predmetu ili će odbiti apelaciju, što bi omogućilo nesmetan nastavak formiranja vlasti u FBiH, a po tom i državnom nivou. Na iznenađenje svih na sjednici održanoj 20. Januara o.g. Sud je odložio donošenje odluke za jednu od narednih sjednica, koja će se održati u martu. U slučaju da je Sud prihvatio i odobrio apelaciju, što je po mnogima bilo ispravno, sve bi u izbornom toku moralo biti vraćeno na početnu tačku, a to je malo ili nimalo vjerovatno.
Odlaganjem odluke po apelaciji članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića Ustavni sud je ponovo ne samo skrenuo pažnju na sebe, već izazvao sumnju i nevjericu i pokazao da je na istim relacijama sa Međunarodnim predstavnikom, čije su posljednje odluke izazvale konfuziju.
Želimo vjerovati Ustavnom sudu, ali je očigledno da se i na sudije Ustavnog suda vrši pritisak i da bi mu neki od njih mogli podleći. Svima je jasno da je svojim odlukama u izbornoj noći 2. Oktobra Schmidt ugrozio i obesmislio volju građana i svih učesnika u izbornom procesu, ali je malo vjerovatno da će Ustavni sud poništiti njegove odluke.
Odlaganjem odluke Ustavnog suda ostavlja se dovoljno vremena Dodiku i Čoviću da u sprezi sa Osmorkom ili Šestorkom ili Trojkom formiraju vlast na federalnom a po tom i državnom nivou, čime bi donošenje odluke Sudu bilo sasvim olakšano, jer bi vraćanje na stanje prije 2. Oktobra, (ispravno ali veoma posljedično) bilo nezamislivo.
Podrška MZ-e secesionistima
Visoki predstavnik Christian Schmidt se 23. januara sastao se sa Europskim komesarom za proširenje Oliverom Varhelyijem, a ragovarali su o kandidatskom statusu BiH za EU i formiranju vlasti u BiH, koje je u toku. Izmjene i dopune Izbornog zakona i Ustava FBiH je tema o kojoj je razgovarao i sa članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta.
SNSD-a i HDZ-a blokiraju vlast već četiri godine, zaustavljaju donošenje važnih odluka, ali i dalje umjesto sankcija dobivaju podršku Međunarodne zajednice. Obzirom da se ponovo, kao prije četiri godine, očekuje blokada u procesu formiranja vlasti u FBiH, a odluka Ustavnog suda prolongira na duže od mjesec dana, na Schmidta se vrši pritisak da ponovno interveniše u korist HDZ-e i Dragana Čovića. Malo je izvjesno da će se to i dogoditi.
Sve ovo pokazuje da je odluka Ustavnog suda BiH o odlaganju donošenja Odluke po apelaciji Komšića i Džaferovića bila politička. Da je i usvojena apelacija predlagača vjerovatno se ne bi odnosila na ovaj izborni ciklus, već na naredne izbore. U svakom slučaju odlaganje ide u prilog učesnicima izbornog procesa koji žure što prije ući u vast, kako bi predupredili drugačiji ishod.
Počelo formiranje vlasti u FBiH
Počelo je formiranje vlasti u FBiH u težnji da svi što prije sjednu u svoje fotelje. Ustavni sud BiH im je ostavio slobodan prostor u kome se može manevrisati i sve raditi. Izabranici političkih partija HDZ-e, SNSD-a i njihovih koalicionih partija brzo će se pozicionirati na svim nivoima od kantonalnog preko federalnog do državnog, u svim organima, institucijama i javnim preduzećima. A u žurbi se griješi i zaboravlja da i od vlasti može zaboljeti glava, da i vlast može biti gorka.
Do sada smo imali vlast koja krade, a sad imamo i ukradenu vlast, pomognutu sa Schmidtovim vjetrom u leđa, koji puše od 2. Oktobra prošle godine.
Dodik i Čović s pravom likuju. Dodik je nadmudrio i nadigrao i Međunarodnu zajednicu. Ništa mu ne mogu. Mogućnost blokade vlasti još uvijek prijeti od SDA koja je izbačena iz vlasti a najveći je izborni pobjednik, iako iz nje poručuju da neće praviti blokade.
Nakon izmjena Izbornog zakona, koje je nametnuo Međunarodni predstavnik Schmidt, kako izgleda svi mirišu, samo SDA smrdi! Da li je baš tako? Ako smrde, onda svi nacionalizmi smrde, i bošnjački, i srpski, i hrvatski, i svaki drugi.
Odlaganje odluke Ustavnog suda za više od mjesec dana imaće značajan uticaj ne samo na ovaj izborni period, već i mnogo duže. Svaka odluka Ustavnog suda, koja bude donesena u martu ili kasnije, neće promijeniti strukturu vlasti, koju čvrsto drže srpski separatisti predvođeni Dodikom i njegovim SNSD-a i hrvatski predvođeni Čovićevom HDZ-om sa njihovim koalicionim partnerima u Osmorci, Šestorci ili Trojci, kojima tek predstoje Tantalove muke oko usaglašavnja stavova za koje se unaprijed zna da nema i neće biti saglasnosti.
Burlington 24.1.2023 Zijad Bećirević
