Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Roman „Opasna igra s Homerom” autora Faruka Međedovića, istovremeno je hvalospjev usmenoj tradiciji i intelektualna rasprava o granicama umjetnosti i nauke. Ovo djelo, objavljeno na njemačkom jeziku u izdanju renomiranog izdavača Epubli iz Berlina, nudi višeslojan narativ koji spaja istorijske činjenice s fikcijom, stvarajući jedinstvenu literarnu sintezu. Radnja romana vodi nas na Obrov iznad Bijelog Polja, poznato i kao “bošnjački Olimp”, đe su se 1935. godine sreli epski pjesnik Avdo Međedović i američki lingvista Milman Peri. Ovaj stvarni susret, ključan za razumijevanje Homerove Ilijade i Odiseje, poslužio je autoru kao osnova za pripovijest obogaćenu elementima fantastike. Međedović evocira trenutak kada se tradicija Balkana susrijeće sa zapadnim naučnim metodama, otvarajući vrata revolucionarnim zaključcima o usmenim predanjima.
Međedović, koristeći bogat, lirski jezik, slika scenu ponovnog susreta Perija i Avda na Obrovu, čak i nakon smrti. Njihov imaginarni dijalog o životu, smrti i sudbini umjetnosti prelazi granice obične fikcije, otvarajući pitanja o prirodi kreativnosti i odnosa između prošlosti i sadašnjosti. U tom dijalogu, Peri otkriva posljednje trenutke svog života i tragičan pritisak kojem je bio izložen u naučnim krugovima. Roman nudi fascinantan uvid u sudbine dva umjetnika: Perija, čija je genijalnost priznata tek posthumno i Avda, epskog pjevača čiji značaj ni tokom života nije bio dovoljno cijenjen. Priča o njihovim životima simbolizuje sudbinu mnogih umjetnika koji su, uprkos veličini svog talenta, ostali marginalizovani. Posebnu draž romanu daje autorov opis prirodnih ljepota Balkana, koje postaju pozornica za sukob tradicije i modernosti. Obrov, sa svojom mitskom atmosferom, simbolizuje povezanost čovjeka sa prirodom i nasljeđem koje se prenosi kroz generacije. Kroz ove opise, roman na najljepši način reprezentuje usmenu tradiciju i podsjeća na njenu važnost u formiranju evropske kulturne baštine.
Osim što pripovijeda istoriju, „Opasna igra s Homerom” je i filozofsko promišljanje o samoj suštini umjetnosti. Autor razmatra granice između fikcije i stvarnosti, podstičući čitaoca da preispita odnos prema književnosti i ljudskom stvaralaštvu. Međedovićev roman odaje počast zaboravljenim herojima kulture, poput Avda Međedovića, čija je umjetnost često marginalizovana u širim okvirima evropske književnosti. Istovremeno, djelo reflektuje mehanizme kanonizacije i postavlja pitanje: ko ima pravo da odlučuje o vrijednosti kulturnog nasljeđa? Ovo čini roman izuzetno značajnim u kontekstu savremenih diskusija o kulturnim hijerarhijama.
Kako su to primijetili i njemački književni kritičari, ovo djelo ističe se literarnim kvalitetom i tematskom dubinom. Njegova univerzalna pitanja o kulturnoj hijerarhiji i važnosti usmenih predanja čine ga značajnim ne samo za regionalnu, već i za svjetsku književnost. Faruk Međedović, kroz ovo djelo, čini svojevrstan snažan omaž ne samo Avdu Međedoviću, već i samoj umjetnosti, podsjećajući nas na neprolaznu snagu romana koji spaja ljude, kulture i epohe. „Opasna igra s Homerom” je moderna epopeja koja nas poziva da zaronimo u složene tokove tradicije, stvaralaštva i ljudske duše. „Opasna igra s Homerom” je djelo koje prevazilazi granice običnog narativa. Ono je most između epoha, kultura i intelektualnih paradigmi, pozivajući čitaoca da preispita sopstvena uvjerenja o umjetnosti, tradiciji i ljudskoj sudbini. Faruk Međedović je stvorio roman koji nas ne samo zabavlja, već nas i prosvjetljuje, podsjećajući nas na moć riječi da povežu svjetove i epohe u jedan harmoničan narativ. Ovo je knjiga koja ostavlja dubok, trajan utisak i postavlja nove standarde u književnosti regiona.
Faruk Međedović, i crnogorski i bošnjački, možda poput mnogih stepskih vukova koji su se “odmetnuli” iz svog rodnog zavičaja u potrazi za boljim životom, nije dozvolio da ga udaljenost od korijena ograniči. Naprotiv, pokazao je svoju intelektualnu snagu koja nadmašuje mnoge savremene autore, gradeći literarni svijet koji spaja lokalno i univerzalno, tradiciju i modernost, istoriju i fikciju. Njegova sposobnost da literarnim sredstvima oživi zaboravljene trenutke i ličnosti, poput epskog pjesnika Avda Međedovića, dokazuju njegovu izuzetnu erudiciju, ali i duboku emotivnu povezanost sa kulturnim naslljeđem koje oblikuje njegovu poetiku. Sam je uz neizmjernu hrabrost i upornost, kročio putem na kojem mnogi posustaju, pronalazeći balans između kulturnog identiteta i globalnog konteksta u kojem djeluje. Njegov rad svjedoči o širini intelektualnih interesovanja, umjetničkoj suptilnosti i sposobnosti da zaintrigira kako regionalnu, tako i međunarodnu publiku. Faruk Međedović je autor – koji stoji kao most između civilizacija, hroničar prošlosti i vizionar budućnosti, čovjek koji svojim djelima briše granice između vremena, prostora i književnih formi.
