Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publcista
Javna ustanova Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore predstavili su 5. novembra. 2024, godine u Zagrebu bogatstvo poezije bokeljskih Hrvata, otkrivajući jedinstvenu kulturnu riznicu koja povezuje dvije zemlje kroz vjekove. Službenici Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM-a) koji su činili ovu posjetu bili su: Gzim Hajdinaga, direktor CEKUM-a, Izedina Adžović, službenica, kao i Mark Gorvokaj, predsjednik Savjeta CEKUM-a.
U svečanoj dvorani Hrvatske matice iseljenika održana je promocija knjige „Poezija bokeljskih Hrvata – antologija hrvatskog pjesništva od 16. do 21. stoljeća“, koja predstavlja dragocjeno književno djelo posvećeno očuvanju i afirmaciji hrvatske kulturne baštine u Crnoj Gori. Ovaj izuzetan projekat rezultat je predanog rada renomirane hrvatske književnice i lingvistkinje dr. sc. Željke Lovrenčić i moje malenkosti. Naša obostrana saradnja simbolizuje kulturno zbližavanje Hrvatske i Crne Gore, naglašavajući značaj očuvanja i prezentovanja zajedničke kulturne istorije.
Mijo Marić, predsjednik Hrvatske matice iseljenika naglasio je sljedeće: ,, O bokeljskim Hrvatima već je toliko toga rečeno da je zapravo sve manje-više poznato, barem što se tiče nas u Hrvatskoj matici iseljenika, ali svaki put treba ponovno zahvaliti toj maloj, živoj, uspješno organizovanoj zajednici koja radi jako puno i to na dobrobiti kulture, kako Crne Gore tako i Republike Hrvatske. Zaista smo ponosni na vas. Hvala svima koji su došli na današnje predstavljanje poezije jer je poezija romantična stvar i obično se ona ostavlja zadnja. Kao fini dodatak na nešto. U vremenu kada svi žurimo neđe, poezija je ta koja čuva ovaj svijet kako bi koliko- toliko bio bolji.“
Direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Gzim Hajdinaga, istakao je sledeće: „Nastavićemo dosadašnju dobru praksu CEKUM-a u oblasti promovisanja vrijednih književnih dela i izgradnje kulturnih mostova među narodima. To je naše pravo, naša obaveza i naš put ka modernoj Evropi. Ponosni smo na ovu antologiju, koja svjedoči o bogatoj kulturnoj baštini bokeljskih Hrvata i njihovom doprinosu Crnoj Gori. Ovu antologiju ćemo predstaviti i u susjednim državama – Kosovu, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Albaniji, kako bi i oni čuli o vrijednostima koje Crna Gora njeguje kroz svoj hrvatski narod. Naš cilj je da širimo poruku multikulturalnosti i zajedništva, podsjećajući sve naše susjede na značaj očuvanja kulturnih identiteta u okviru šire evropske zajednice. Vjerujem da će ova antologija postati most između različitih kultura i naroda, jačajući prijateljstvo i razumijevanje među nama.“
Koautorka ovog značajnog izdanja, dr. sc. Željka Lovrenčić, istakla je da se narodi najbolje povezuju putem kulture i da Hrvatska i Crna Gora njeguju viševjekvovne kulturne veze, koje su bile posebno snažne za vrijeme duge vladavine dinastije Petrović. „U ovom našem savremenom dobu, kulturno bogatstvo svake zemlje ljudima je dostupnije a veze među različitim narodima su lakše ostvarive na svim poljima. Naše dvije zemlje dodatno povezuje hrvatska zajednica koja uglavnom živi na području Boke Kotorske, kao i crnogorska manjina u Hrvatskoj. Moj koautor i ja odlučili smo dati svoj doprinos kulturnoj saradnji Crne Gore i Hrvatske, te ojačati književne veze između naših zemalja. Rezultat tog truda su tri knjige – panorama savremenog hrvatskog pesništva “Razlog za pjesmu” iz 2020., “Odlazak u stihove” takođe iz 2020., koja je posvećena crnogorskom pjesništvu i ova antologija koja obuhvata čak pet vjekova. U ovu antologiju uvrstili smo i nove autore poput Mara Dragovića, Viktora Besalija, Pjerka Bunića Lukovića, Stjepana i Miroslava Zanovića i Vladimira Brguljana“, zaključila je Željka Lovrenčić. Lovrenčić je dodatno naglasila važnost doprinosa Salka Lubodera, ranijeg direktora CEKUM-a, u promovisanja kulturne baštine i povezivanju crnogorske i hrvatske zajednice.
Moja malenkost u obraćanju istakla je sledeće:
„U Antologiji je uvršteno 55 autora a cio proces trajao je gotovo dvije godine, jer je bilo potrebno pažljivo pregledati postojeće publikacije, istražiti mnoštvo izvora u literaturi i pretražiti nacionalne biblioteke. Rad na ovoj Antologiji zahtijevao je posvećenost i strpljenje, kako bismo stvorili djelo koje vjerno predstavlja pjesničko nasleđe bokeljskih Hrvata i njihove duhovne tragove kroz vjekove. Trud se isplatio, jer danas imamo u rukama prvo izdanje koje na sveobuhvatan i sistematizovan način obuhvata pjesničke radove bokeljskih Hrvata, njihove biografije i sve ono što su stvorili i o čemu su pisali. Njihova poezija odražava ljubav prema Hrvatskoj, Mediteranu i Boki Kotorskoj – tri najdublje ljubavi koje jedan Hrvat može nositi u srcu. Ovo delo nije samo antologija pjesama; ono je svjedočanstvo kulturnog i identitetskog kontinuiteta.”
Promociji su prisustvovale istaknute društveno-političke ličnosti, intelektualci i predstavnici diplomatskog kora, čime je ovaj događaj dobio na značaju i svečanosti. Među uvaženim gostima bili su: Dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik sa posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inostranstvu pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je svojim prisustvom pokazao podršku očuvanju identiteta i kulturne baštine Hrvata van matične zemlje. Gđa Silvija Jesenas iz Službe za Crnu Goru, Srbiju i Tursku Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Republike Hrvatske. Zoran Janković, privremeni otpravnik poslova ambasade Crne Gore u Republici Hrvatskoj. Jelena Ražnatović, prva savjetnica u ambasadi Crne Gore u Republici Hrvatskoj, koja se pridružila promociji u znak podrške književnim projektima koji spajaju dva naroda. Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, koji se decenijama zalaže za prava i očuvanje identiteta Hrvata u Crnoj Gori. Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i predstavnik Hrvata u Skupštini Crne Gore, čije prisustvo je istaklo politički i kulturni značaj ovog izdanja za hrvatsku zajednicu. Mark Gorvokaj predsjednik Savjeta Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina u Crnoj Gori, koji je izrazio podršku nastavku aktivnosti na očuvanju kulture manjebrojnih naroda. Jasminka Lončarević, konzulica Republike Hrvatske u Kotoru, koja je kao predstavnica hrvatske diplomatije dala značaj ovom događaju i povezivanju kulturnih zajednica. Prisustvo ovih uglednih ličnosti potvrdilo je važnost i uspjeh promocije, kao i širinu podrške za očuvanje kulturne baštine bokeljskih Hrvata kroz ovu jedinstvenu antologiju.
POSJETA AMBASADI CRNE GORE U ZAGREBU I CRNOGORSKOM DOMU
Gzim Hajdinaga posjetio je ambasadu Crne Gore u Zagrebu, đe je zajedno sa Božidarom Proročićem u prijatnom ambijentu razgovarao sa otpravnikom poslova ambasade, gospodinom Zoranom Jankovićem. U razgovoru su učestvovale i Jelena Ražnatović, prva savjetnica u ambasadi Crne Gore, kao i Anđela Darmanović, druga sekretarka, čime je ovaj susret bio obogaćen uvažavanjem i podrškom od strane diplomatskog osoblja.
Nakon ove posjete, usledila je zvanična posjeta Crnogorskom domu u Zagrebu, đe su nas srdačno dočekali Alija Šukurica, predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, i Bojan Radulović, predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba. U atmosferi gostoprimstva i prijateljstva, kroz srdačan razgovor, naglašena je dugogodišnja uloga CEKUM-a (Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore) u okviru zajedničkih kulturnih programa realizovanih u Zagrebu, kao i uspješni modeli saradnje koji su se kroz te aktivnosti razvijali i učvršćivali. Tokom razgovora, istaknuta je važnost očuvanja kulturnog identiteta crnogorske zajednice u Hrvatskoj i doprinos koji CEKUM pruža u jačanju kulturnih i istorijskih veza između Crne Gore i crnogorske dijaspore. Alija Šukurica i Bojan Radulović pohvalili su dosadašnju saradnju, ističući značaj zajedničkih inicijativa koje ne samo da obogaćuju kulturni život Crnogoraca u Zagrebu već doprinose i očuvanju crnogorskog identiteta i njegovoj promociji u Hrvatskoj.
Na kraju ovog susreta, rukovodstvo CEKUM-a, predvođeno Gzimom Hajdinagom, dobilo je vrijedne knjige i publikacije koje je izdala Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske. Hajdinaga je izrazio duboku zahvalnost na ovim darovima, naglasivši da su ovakvi susreti i razmjena kulturnih vrijednosti od ključnog značaja ne samo za jačanje veza među iseljenicima, već i za promociju multikulturalnosti, tolerancije i poštovanja zajedničkog nasleđa. „Ovi susreti i pokloni su dragocjeni podsjetnici na važnost našeg zajedničkog rada i posvećenosti očuvanju kulturnih vrijednosti koje nas povezuju. Uzajamno poštovanje i bliskost koja se ovde osjeća pravi su temelj za izgradnju još snažnijih mostova između Crne Gore i crnogorske dijaspore širom svijeta,“ zaključio je Hajdinaga, izrazivši želju za daljim uspješnim projektima koji će doprinijeti očuvanju i promociji kulturne baštine iseljenika u inostranstvu.
OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE I ZNAČAJ ANTOLOGIJE BOKELJSKIH HRVATA
Istog dana sa početkom u 15. časova Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao tematsku sjednicu posvećenu položaju Hrvata u Crnoj Gori.
Na sjednici su učestvovali predstavnici hrvatske manjine iz Crne Gore: Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i poslanik u Skupštini Crne Gore, kao i crnogorski pisac i publicista Božidar Proročić. Uz članove Odbora, prisustvovali su i Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za spoljnu politiku, Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za obrazovanje, nauku i kulturu, i Zvonko Milas, državni sekretar Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Predstavnici hrvatske zajednice u Crnoj Gori predstavili su aktivnosti Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske građanske inicijative, ističući važnost očuvanja kulturne baštine i naglasivši podršku koju dobijaju od institucija Republike Hrvatske. Oni su posebno naglasili značaj kontinuirane saradnje s Vladom i Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske u očuvanju kulturnih i nacionalnih prava Hrvata u Crnoj Gori.
Predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, istakla je da su Hrvati u Crnoj Gori odavno kohezivni faktor takođe i da Hrvatska nastavlja da ulaže značajne napore kako bi unaprijedila njihov položaj, kroz političku, privrednu i finansijsku podršku.
Kako je istog dana održana i promocija knjige Poezija bokeljskih Hrvata – antologija hrvatskog pjesništva od 16. do 21. stoljeća u Hrvatskoj matici iseljenika. Knjiga, rezultat saradnje Božidara Proročića i dr. sc. Željke Lovrenčić, osvetljava bogatstvo kulturnog nasleđa Hrvata u Crnoj Gori. Predstavnici hrvatske manjine i svi prisutni na sjednici srdačno su podržali ovo djelo, koje je označeno kao važan doprinos očuvanju identiteta bokeljskih Hrvata. Proročić se ovom prilikom obratio saborskim zastupnicima: „Kao etnički Crnogorac, sa dubokim poštovanjem podržavam i prezentujem kulturnu baštinu bokeljskih Hrvata. Naša saradnja na ovoj antologiji pokazuje koliko su povezani naši narodi kroz vjekove. Knjiga predstavlja ne samo pjesničko blago već i dokaz višestoljetnih veza između Crne Gore i Hrvatske, koji danas učvršćujemo kroz književnost i zajednički rad. Nadam se da će ovo djelo nadahnuti buduće generacije da nastave njegovati kulturu i identitet bokeljskih Hrvata.”
U svom obraćanju, Adrijan Vuksanović i Zvonimir Deković istakli su da će Hrvati u Crnoj Gori uvek čvrsto podržavati njen evropski put, naglašavajući posvećenost borbi za očuvanje i jačanje hrvatske zajednice. Vuksanović je naglasio da je evropska perspektiva Crne Gore ključna za stabilnost i prosperitet zemlje, dok je Deković izrazio uvjerenje da će hrvatska zajednica ostati snažan most saradnje između Crne Gore i Republike Hrvatske. Obojica su se zahvalili Republici Hrvatskoj na nesebičnoj i kontinuiranoj podršci, koja predstavlja neprocjenjiv oslonac za napredak i identitetski razvoj Hrvata u Crnoj Gori, podstičući ih da istraju u očuvanju svoje kulturne baštine, jezika i običaja.
Zaključeno je da će Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske nastaviti pružati maksimalnu podršku hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori, ne samo u političkom smislu već i u unapređenju kvaliteta života u skladu sa ustavnim i zakonskim obavezama Hrvatske.
