Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Istekom mandata Salka Lubodera na mjestu direktora Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) označio je kraj jedne značajne ere za ovu instituciju. Tokom svog mandata, Luboder je postavio temelje za očuvanje i promociju kulturne baštine manjebrojnih zajednica, podigavši CEKUM na nivo koji nadmašuje slične institucije u regionu. Njegov rad obuhvatio je brojne programe i inicijative koje su istakle značaj multikulturalizma u Crnoj Gori. Impresivni rezultati postignuti tokom njegovog mandata obavezuju njegovog nasljednika, Gzima Hajdinagu, da nastavi putem koji je Luboder iskoračio. Kontinuitet rada na očuvanju i promociji kulture i multikulturalizma je od presudne važnosti za nastavak uspjeha CEKUM-a i kulturnu scenu Crne Gore. Hajdinagi želim puno uspjeha u vođenju institucije, uz nadu da će nastaviti kontinuitet koji je Luboder započeo, jer su postignuti rezultati svjedočanstvo truda, posvećenosti i vizije koja se ne smije izgubiti. Očuvanje i razvoj kulture manjebrojnih naroda i dalje je ključna misija, a CEKUM ima sve predispozicije da je sprovede u djelo, gradeći budućnost kulturne raznolikosti i harmonije.
Prateći kulturna dešavanja posvećena manjebrojnim narodima u Crnoj Gori, posebnu pažnju posvetio sam radu Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore pod vođstvom Salka Lubodera. Njegovim dolaskom na čelo ove institucije, ona je po prvi put u svojoj istoriji postala jasno vidljiva, postavši reprezentativni bastion kulturnih dešavanja i programa. Zato ću kroz prizmu rada Centra od 2021. do 2023. godine osvijetliti značajna dostignuća ovog perioda. Iako je Centar osnovan 2009. godine, njegov rad je dugo bio na marginama javnog interesovanja. Direktori su se mijenjali, ideje i koncepcije rada su se mijenjale, ali tek dolaskom Lubodera na čelo počinje, slobodno mogu reći, prava era profesionalizma i zlatnih godina kulturne prizme manjebrojnih naroda. Luboder je svojom vizijom i inicijativama usmjerio Centar ka raznolikosti i inkluziji, organizujući brojne manifestacije, radionice i programe koji su slavili kulturnu baštinu manjebrojnih narodas. Ovo je rezultiralo procvatom kulturnog pejzaža Crne Gore, što je doprinijelo prepoznavanju i uvažavanju različitosti na širem nivou. Njegovo vođstvo ostavilo je neizbrisiv trag, postavljajući temelj za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura u društvu.
Iznad svega, poseban fokus stavljen je na multikulturalizam, interkulturalizam, ali i izdavaštvo, koje je postalo jedan od reprezentativnih stubova ove ustanove. Pod vođstvom Salka Lubodera, Centar je razvio bogatu paletu književnih djela, uključujući poeziju, prozu, monografije, leksikone, publikacije i antologije, stvarajući raznoliki i obiman opus kakav do sada nije viđen u postojanju ove ustanove. Ovaj izdavački poduhvat ne samo da je dao glas manjebrojnim narodima, već je i stvorio temelj za predstavljanje njihovih tradicija, vrijednosti i kulturnih dostignuća široj javnosti. Književni radovi objavljeni u ovom periodu ne samo da reflektuju bogatstvo i raznolikost kulturne baštine Crne Gore, već su i učvrstili ulogu Centra kao vodeće institucije za očuvanje i promociju manjinskih kultura. Luboderov rad na ovom polju dodatno je osnažio dijalog između različitih zajednica, gradeći mostove razumijevanja i prihvatanja kroz pisanu riječ. Kroz izdavaštvo, Centar je uspio da prikaže mnoštvo perspektiva i iskustava, pružajući publici dragocjeni uvid u kulturni mozaik Crne Gore. Ovaj uspjeh je postavio temelje za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura, obogaćujući cjelokupno društvo.
KULTURNA RENESANSA CEKUM-a ZA 2021. GODINU
Programi CEKUM-a: Veče poezije „Ženske poetske spone“: Održano 17. februara u Podgorici, program je predstavio panoramu ženskog pjesništva sa univerzalnim temama i multinacionalnim prizvukom; Kolektivna izložba slika „Ženski likovni rukopisi”: Otvorena 8. marta u Umjetničkom paviljonu ULUCG, izložba je prikazala različite radove 11 umjetnica, predstavljajući bogatstvo likovnog izraza; Izložba narodnih nošnji manjinskih naroda “Sinergija različitosti”: Održana 7. maja u Njegoševoj Biljardi na Cetinju, izložba je prezentovala narodne nošnje manjebrojnih naroda Crne Gore, odražavajući njihov kulturni značaj; Autorsko veče Kemala Musića u Podgorici: Održano 10. juna u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, program je predstavio književni opus Kemala Musića, uključujući njegove romane, zbirke priča i druge radove; Izložba slika Kaltrine Hoti “Očekivanje nemogućeg” u Podgorici: Otvorena 6. jula u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović”, izložba je prikazala umjetnička djela Kaltrine Hoti; Izložba crteža Zuvdije Hodžića „Crnom Gorom“ u Gusinju: Održana 29. jula, izložba je prikazala crteže Zuvdije Hodžića, koji su ovjekovečili pejzaže Crne Gore; Promocija zbirke poezije „Zejna“ autora Sulejmana Beće Kujevića: Promovisana 29. jula, zbirka poezije istražuje društvene deformacije kroz stihove, kritikujući licemjerstvo i pozivajući na humanost; Dramski tekst o Pavi i Ahmetu – „Naše polje ljubavi“: Dramski tekst Nade Bukilić istražuje ljubav dvoje mladih ljudi iz 17. vijeka, naglašavajući multikulturalnost i univerzalne ljudske vrijednosti; Promocija pjesničke zbirke „Dvije trećine” autora Adrijana Vuksanovića: Promovisana 29. oktobra u Podgorici, zbirka poezije istražuje kulturne i književne teme, uključujući pjesme objavljene u različitim publikacijama; Objavljena knjiga „Kralj Nikola i muhamedanci“ autora Čeda Baćovića: Knjiga predstavlja trideset pet priča o odnosu kralja Nikole prema pripadnicima islamske vjere u Crnoj Gori; ”Književnost Albanaca u Crnoj Gori – koliko se poznajemo”: Program je održan 23. decembra u Podgorici, ističući kulturno bogatstvo Albanaca u Crnoj Gori i preplitanje kultura.
II TRIBINE, OKRUGLI STOLOVI, SAJMOVI KNJIGA
Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore održao je povodom Međunarodnog dana Roma predavanje na temu „Tradicija, kultura i istorija Roma u Crnoj Gori: izazovi i perspektive“. Predavanje je održano u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u saradnji sa romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“. Diskusija je osvijetlila značaj očuvanja romske kulture, tradicije i izazova sa kojima se suočava ova zajednica u Crnoj Gori. Pored toga, predstavnici Centra učestvovali su na Okruglom stolu „Za istim stolom o različitostima i jednakostima“, u organizaciji Centra za monitoring i istraživanje, kao i na okruglom stolu „Novi dijalog za manjinska prava“, koji je organizovao Centar za razvoj nevladinih organizacija. Centar je imao zapaženo učešće na Sajmu knjiga u Tuzima u avgustu 2021, predstavljajući bogatstvo izdavačkog opusa s fokusom na manjinske autore, multikulturalizam i leksikon „Saga svjetlosti“. Ovo kapitalno izdanje je zasluženo dobilo nagradu za najbolje opremljeno umjetničko djelo na 15. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga. Učešće Centra na ovom i drugim sajmovima knjiga u Podgorici osvijetlilo je njegov doprinos kulturnoj sceni Crne Gore i afirmaciji različitosti.
PROGRAMI KOJI SE ODRŽAVAJU U KONTINUITETU
Manifestacija „Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“ održana je tokom 2021. godine, slaveći multikulturalni duh Crne Gore kroz različite kulturne programe. Jedan od najznačajnijih programa bio je „Stari Kotor u Bijelom Polju“, održan 17. jula, koji je dočarao duh drevnog Kotora bjelopoljskoj publici kroz različite kulturne segmente. Od predanja i čipke do klapa i folklora, ovaj događaj je osvijetlio bogatu tradiciju Boke Kotorske, ističući različitost Crne Gore. Manifestacija je nastavljena muzičko-scenskim programom „Naša Pljevlja – dom za sve“ u Pljevljima, te programom Veče folklora „U kolo se bratsko uhvatimo'” u Podgorici, ističući bogatstvo kulturne baštine i tradicija, kao i raznolikost Crne Gore. Dodatno, manifestacija je uveličana kapitalnim izdanjem „Saga svjetlosti“, leksikonom slikara manjebrojnih naroda Crne Gore, predstavljajući opus 54 umjetnika manjebrojnih naroda. Ovaj leksikon, promovisan na različitim gradovima, obogatio je kulturnu scenu Crne Gore i doprinio afirmaciji umjetničkog stvaralaštva manjebrojnih naroda. Ova manifestacija je potvrdila multikulturalni duh Crne Gore, istovremeno povezujući i slaveći različitost kroz posebne oblike umjetnosti i tradicija.
PARTNERSTVA ZA MULTIKULTURALNI RAZVOJ CEKUM-a U SARADNJI SA
KULTURNIM SUBJEKTIMA
Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) ostvario je brojna partnerstva sa kulturnim subjektima tokom 2021. godine, doprinoseći afirmaciji multikulturalizma i jačanju kulturnih aktivnosti manjebrojnih naroda. U Ulcinju su održani radni sastanci sa Nacionalnim savjetom Albanaca, Udruženjem umjetnika i intelektualaca „Art Club“ i Centrom za kulturu Ulcinj, rezultirajući početkom saradnje na različitim projektima, uključujući promociju leksikona „Saga svjetlosti.“ U Tivtu je ostvarena saradnja sa Hrvatskim nacionalnim vijećem, fokusirajući se na unapređenje kulturnih aktivnosti manjebrojnih zajednica. U Rožajama su održani sastanci sa predstavnicima opštine, Bošnjačkog nacionalnog vijeća i nevladine organizacije „Avlija“, razmatrajući unapređenje kulturne scene i promociju multikulturalizma. U Pljevljima je potpisan memorandum o saradnji sa Centrom za kulturu, a u Gusinju je potpisan sporazum o saradnji sa opštinom. CEKUM je takođe bio partner Festivalu priče „Zavičajne staze Bihor 2021“, predstavljeno je stvaralaštvo dr Hedine Tahirović Sijerčić na Međunarodnom književnom festivalu „Odakle zovem“ i bio prisutan na Međunarodnom festivalu folklora i narodne umjetnosti u Malom Crniću. Ova partnerstva su osnažila kulturnu scenu Crne Gore, omogućavajući CEKUM-u da doprinese razvoju i promociji kulture manjebrojnih naroda i multikulturalizma.
KOD BROJ 19 PREGLED UMJETNIČKOG STVARALAŠTVA I KULTURNIH REFLEKSIJA
U izdanju Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore predstavljen je 19. broj časopisa za kulturu, književnost i nauku „KOD”. Ovaj časopis nudi raznovrsne i bogate sadržaje koji istražuju različite aspekte kulturne scene Crne Gore i šire. Likovne priloge časopisu daje akademska slikarka Selma Đečević, dok u rubrici Portreti Mirsad Rastoder piše o kulturnom stvaraoce i koreografu KUD-a “Vrelo Ibra”, Ibišu Kujeviću, pod naslovom “Planina kulture Ibiša Kujevića”. U istoj rubrici, Izet Perviz daje dodatni osvrt na KUD “Vrelo Ibra”. Rubrika Književnost predstavlja stvaralaštvo autora Kemala Musića, Seada Redžepagića, Maje Grgurović, Aslana Bishe i Ruždije Rusa Sejdovića. U rubrici Bez granica predstavljeni su radovi književnika iz regiona, uključujući Đerđa Fištu, Sadika Bejka, Skendera Temalija i Fredrika Rešpiju. Rubrika Baština sadrži tekst Hasnije Muratagić Tuna. Rubrika Kritika uključuje tekstove Miljenka Jergovića, Stijepa Mijovića i Dimitrova Popovića. U ovoj rubrici se takođe nalaze osvrti na kapitalno djelo leksikon „Saga svjetlosti“, izdanje Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, napisani od strane Salka Lubodera, dr Draška Došljaka i mr Selme Đečević. U rubrici Likovna kritika su tekstovi Filipa Došljaka i Eska Muratovića. Ovaj broj časopisa „KOD” nudi raznovrsne i produbljene uvide u kulturni pejzaž Crne Gore i šireg regiona.
Kroz brojne programe koje sam pratio, kao i one koje nisam uspIo obuhvatiti, mogu da istaknem da je Salko Luboder poput drevnih titana uzdigao rad CEKUM-a na posebno visok nivo, nadmašivši slične institucije na prostoru Zapadnog Balkana. Luboder je svojom vizijom i posvećenošću izgradio mostove između kultura, stvarajući platformu za očuvanje i razvoj kulturne baštine manjinskih zajednica. Ovo je doprinIJelo afirmaciji i prepoznavanju raznolikosti kao temelja za jačanje kulturne scene Crne Gore. Jedan od glavnih ciljeva CEKUM-a pod Luboderovim vođstvom bio je osvetljavanje različitih perspektiva i kultura koje zajedno oblikuju crnogorsko društvo. Programi poput „Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“ pokazali su kako multikulturalizam može biti izvor snage i jedinstva. CEKUM je ne samo očuvao i promovisao kulturu manjebrojnih zajednica, već je i stvorio prostor za dijalog i saradnju među njima. Luboderovo vođstvo inspirisalo je i povezalo različite zajednice kroz kulturne manifestacije, izdavaštvo i umetničke programe. Kroz ove aktivnosti, CEKUM je postao bastion kulturnog jedinstva, ističući bogatstvo različitosti koje doprinosi crnogorskom društvu. Kao što je poznati američki pisac Ralf Voldo Emerson rekao: „Kultura je plod na drvetu ljudske civilizacije“, a CEKUM, pod vođstvom Lubodera, neumorno je radio na tome da ovo drvo cvjeta i donosi plodove. Njegov rad na očuvanju i promociji kulture manjebrojnih naroda osvjetljava put ka budućnosti u kojoj multikulturalizam nije samo prihvaćen, već slavljen kao izvor snage i harmonije.
ZLATNE GODINE 2021-2023 CENTRA ZA OČUVANJE I RAZVOJ KULTURE MANJINA CRNE GORE POD VOĐSTVOM SALKA LUBODERA (II)
Istekom mandata Salka Lubodera na mjestu direktora Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) označio je kraj jedne značajne ere za ovu instituciju. Tokom svog mandata, Luboder je postavio temelje za očuvanje i promociju kulturne baštine manjebrojnih zajednica, podigavši CEKUM na nivo koji nadmašuje slične institucije u regionu. Njegov rad obuhvatio je brojne programe i inicijative koje su istakle značaj multikulturalizma u Crnoj Gori. Impresivni rezultati postignuti tokom njegovog mandata obavezuju njegovog nasljednika, Gzima Hajdinagu, da nastavi putem koji je Luboder iskoračio. Kontinuitet rada na očuvanju i promociji kulture i multikulturalizma je od presudne važnosti za nastavak uspjeha CEKUM-a i kulturnu scenu Crne Gore. Hajdinagi želim puno uspjeha u vođenju institucije, uz nadu da će nastaviti kontinuitet koji je Luboder započeo, jer su postignuti rezultati svjedočanstvo truda, posvećenosti i vizije koja se ne smije izgubiti. Očuvanje i razvoj kulture manjebrojnih naroda i dalje je ključna misija, a CEKUM ima sve predispozicije da je sprovede u djelo, gradeći budućnost kulturne raznolikosti i harmonije.
Prateći kulturna dešavanja posvećena manjebrojnim narodima u Crnoj Gori, posebnu pažnju posvetio sam radu Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore pod vođstvom Salka Lubodera. Njegovim dolaskom na čelo ove institucije, ona je po prvi put u svojoj istoriji postala jasno vidljiva, postavši reprezentativni bastion kulturnih dešavanja i programa. Zato ću kroz prizmu rada Centra od 2021. do 2023. godine osvijetliti značajna dostignuća ovog perioda. Iako je Centar osnovan 2009. godine, njegov rad je dugo bio na marginama javnog interesovanja. Direktori su se mijenjali, ideje i koncepcije rada su se mijenjale, ali tek dolaskom Lubodera na čelo počinje, slobodno mogu reći, prava era profesionalizma i zlatnih godina kulturne prizme manjebrojnih naroda. Luboder je svojom vizijom i inicijativama usmjerio Centar ka raznolikosti i inkluziji, organizujući brojne manifestacije, radionice i programe koji su slavili kulturnu baštinu manjebrojnih narodas. Ovo je rezultiralo procvatom kulturnog pejzaža Crne Gore, što je doprinijelo prepoznavanju i uvažavanju različitosti na širem nivou. Njegovo vođstvo ostavilo je neizbrisiv trag, postavljajući temelj za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura u društvu.
Iznad svega, poseban fokus stavljen je na multikulturalizam, interkulturalizam, ali i izdavaštvo, koje je postalo jedan od reprezentativnih stubova ove ustanove. Pod vođstvom Salka Lubodera, Centar je razvio bogatu paletu književnih djela, uključujući poeziju, prozu, monografije, leksikone, publikacije i antologije, stvarajući raznoliki i obiman opus kakav do sada nije viđen u postojanju ove ustanove. Ovaj izdavački poduhvat ne samo da je dao glas manjebrojnim narodima, već je i stvorio temelj za predstavljanje njihovih tradicija, vrijednosti i kulturnih dostignuća široj javnosti. Književni radovi objavljeni u ovom periodu ne samo da reflektuju bogatstvo i raznolikost kulturne baštine Crne Gore, već su i učvrstili ulogu Centra kao vodeće institucije za očuvanje i promociju manjinskih kultura. Luboderov rad na ovom polju dodatno je osnažio dijalog između različitih zajednica, gradeći mostove razumijevanja i prihvatanja kroz pisanu riječ. Kroz izdavaštvo, Centar je uspio da prikaže mnoštvo perspektiva i iskustava, pružajući publici dragocjeni uvid u kulturni mozaik Crne Gore. Ovaj uspjeh je postavio temelje za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura, obogaćujući cjelokupno društvo.
KULTURNA RENESANSA CEKUM-a ZA 2022. GODINU
PROGRAMI
Salko Luboder je kao istaknuti direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM), vodio ovu instituciju sa vizijom i posvećenošću. Pod njegovim vođstvom, CEKUM je postao ključni akter u promovisanju i očuvanju kulturnog nasleđa manjebrojnih zajednica i naroda u Crnoj Gori. Luboderova vizija se oslanja na jačanje multikulturalizma, očuvanje različitih kulturnih identiteta i povezivanje zajednica kroz raznovrsne programe. Njegova liderstvo karakterisalo je duboko razumijevanje značaja kulturnog bogatstva i raznolikosti, što se ogleda u radu Centra i njegovim brojnim inicijativama koje podstiču međusobno razumijevanje, saradnju i toleranciju.
PROMOCIJE KNJIGA:
Knjiga “Interkulturalni prikazi – Ulcinj i Bar” Mustafe Canke: Promocija je održana u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”. Knjiga nudi uvid u slojevitost kulturne baštine Ulcinja i Bara, istražujući tragove različitih zajednica poput Ilira, Grka, Albanaca i Slovena. Canka ukazuje na sličnosti i veze među različitim kulturama, naglašavajući univerzalne humanističke vrijednosti.
Roman “Mrtvi čvorovi” Harisa Zekića: Promovisan od strane Centra, ovaj roman istražuje uticaj društvenih, ekonomskih i političkih promjena na književnost i pojedince. Prati sudbinu glavnog junaka Rišea, reflektujući na prošle konflikte i istražujući pitanja postojanja, cikluse života i smrti.
“Stari javor (Çinari i Moçëm)” dr Ganija Karamanage: Promocija održana u KIC-u “Malesija” u Tuzima. Knjiga govori o tragičnoj sudbini Raifa Gorane, albanskog pilota iz Ulcinja. Takođe, knjiga istražuje kulturnu raznolikost Ulcinja i Karamanagin stil pisanja bez predrasuda.
“Polazeći od sebe” Jasmina Ćorovića: Ova knjiga aforizama, objavljena u saradnji sa Bošnjačkim nacionalnim vijećem, daje kritički uvid u svakodnevicu kroz tri tematska ciklusa: politika, karakter i sudbina.
“Povratak” Veselka Grubišića: Promovisan u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, ovaj roman prati put autora kroz različite zemlje, pružajući realističan i brutalan pogled na život.
“Ogrlica iz Šanliurfe” Ruždije Adžovića: Promocija održana u Tuzima. Roman je preveden na albanski jezik i prati priču mlade Albanke, Đulije. Knjiga istražuje odnose među etničkim grupama i proširuje percepciju kroz izdanje na albanskom jeziku.
KONCERTI:
Koncert Amele Frljučkić:
U saradnji sa Hrvatskim nacionalnim vijećem, koncert je održan u Tivtu, predstavljajući tradicionalne i savremene pjesme u aranžmanu za harmoniku.
Veče klapa Crne Gore:
Održano u Podgorici, u organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, okupilo je klape iz raznih djelova Crne Gore, slaveći muzičko nasleđe zemlje.
IZLOŽBE:
“Jevrejska materijalna i nematerijalna kulturna baština u Kotoru” U saradnji sa Jevrejskom zajednicom, izložba je otvorena u Pljevljima, predstavljajući jevrejsko nasleđe Kotora i označavajući početak saradnje između Centra i Jevrejske zajednice Crne Gore.
“Kula”: Izložba dizajnerskih radova Ahmeta Ademagića, otvorena u Podgorici, a kasnije prikazana i u Tivtu, pokazuje različite umjetničke vještine autora, od slikarstva do dizajna.
AUTORSKO VEČERI:
Autorsko veče Ruždije-Rusa Sejdovića: Održano u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, slavi Sejdovićevo stvaralaštvo u poeziji i prozi, obuhvatajući priče i tradicije romske zajednice.
“Odabrana djela” Ivana Antuna Nenadića:
Promovisana u Podgorici, ovo izdanje ističe Nenadićevu posvećenost dokumentovanju narodnih pjesama i očuvanju jezika, doprinosi kulturnoj naraciji Crne Gore. Ovi programi reflektuju napore Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina u promovisanju i očuvanju različitih kulturnih zajednica u Crnoj Gori kroz literaturu, muziku i umjetnost.
PROGRAMI I TRIBINE KOJI SE ODRŽAVAJU U KONTINUITETU
Manifestacija “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti”:Program “Biseri sa našeg đerdana” u Rožajama: U sklopu manifestacije održan je program “Biseri sa našeg đerdana”, slaveći muzičku i scensku tradiciju Crne Gore. Događaj je okupio izvođače iz različitih zajednica u koncertnoj dvorani Centra za kulturu Rožaje, obuhvatajući nastupe folklornih grupa, etno ansambala i solista. Program je osvijetlio kulturnu raznolikost kroz pjesmu, ples i muzičke škole, obuhvatajući tradicionalne i popularne elemente. Uz muzičke i scenske performanse, gosti su imali priliku uživati u harmoniji zajedništva, slaveći nasleđe različitih kultura.
Program “Sedefi ulcinjske tradicije i baštine” u Ulcinju: Održan u hotelu Mediteran, ovaj program slavi kulturno nasleđe Ulcinja. Učestvovali su soprani Gjylie Pelingu-Hoxha i Hristina Dragović, muzičke grupe i KUD “Olcinium”, prikazujući kroz muziku, ples i scenska izvođenja bogatstvo kulture Ulcinja.
Program “Bijelo Polje, rodni grade” u Bijelom Polju: Održan u saradnji sa Centrom za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo”, ovaj program uključuje značajne kulturne stvaraoce iz Bijelog Polja. Nastupali su tamburaši, KUD “Tekstilac”, kao i muzički solisti, slaveći kulturno nasleđe Bijelog Polja kroz muzičke i scenske izvođače.
Manifestacija “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti” u Frankfurtu i Hamu:
U organizaciji Ministarstva spoljnih poslova i CEKUM-a, program je priredio muzičko-scenski događaj, okupljajući dijasporu Crne Gore u Njemačkoj. Izvedeni su stihovi Ratkovića, Azemovića, Sijarića i Kostića i drugih, a u muzičkom dijelu nastupali su Šukrija Žuti Serhatlić, Tanja Šeter i drugi, slaveći multikulturalno bogatstvo Crne Gore.
Manifestacija “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti” je posebno značajna i dragocjena jer ističe multikulturalni karakter Crne Gore, slaveći bogatstvo i različitost njenih etničkih zajednica. Događaji organizovani u okviru ove manifestacije okupljaju ljude iz različitih kultura i zajednica, stvarajući platformu za dijalog, saradnju i međusobno razumijevanje. Programi koji uključuju muzičke, scenske i kulturne performanse pružaju uvid u različite tradicije i nasleđa, ističući zajedništvo kroz umjetnost, književnost, muziku i ples. Na taj način, manifestacija jača kulturne veze unutar Crne Gore, promovisanjem tolerancije i poštovanja prema različitim zajednicama koje čine njeno bogatstvo.
TRIBINE „INTERKULTURALNA OBZORJA”
Tribina “Interkulturalna obzorja”-Božidar Proročić održana je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, ističući rad i doprinos Božidara Proročića. Kao publicista i književnik, Proročić je poznat po svojoj posvećenosti manjebrojnim narodima Crne Gore, ističući njihove kulturne vrijednosti i doprinos kroz svoje radove. On sa poštovanjem piše o kulturi Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, naglašavajući značaj njihove raznolikosti i kulturnog bogatstva. Njegova angažovanost promoviše međusobno uvažavanje i toleranciju, čineći ga istaknutim zagovornikom multikulturalizma u Crnoj Gori. Zahvaljujući Proročićevom zalaganju, jača se ideja interkulturalnog društva koje prihvata i slavi sve svoje zajednice.
Tribina “Interkulturalna obzorja”– “Komuna”:
Održana u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, ova tribina posvećena je časopisu “Komuna”, koji ističe kulturno nasleđe Crne Gore i promoviše multikulturalizam. Časopis igra ključnu ulogu u afirmaciji različitih identiteta, šireći poruku tolerancije i društvene kohezije. Njegov sadržaj obuhvata kulturne, umetničke i društvene vrednosti, naglašavajući interkulturalne veze i doprinos u savremenom društvu. “Komuna” stvara platformu za dijalog i razmenu ideja, podstičući inkluzivnu i tolerantnu zajednicu u Crnoj Gori.
Tribina “Interkulturalna obzorja” – Andrej Nikolaidis:
Na trećoj tribini, književnik i publicista Andrej Nikolaidis razgovarao je o svom stvaralaštvu sa Aleksandrom Bečanovićem. Nikolaidisova djela, kroz svoj književni i kolumnistički rad, istražuju teme multikulturalizma, interkulturalnosti i tolerancije. Njegova književna djela osvetljavaju različite dimenzije multikulturalizma, naglašavajući potrebu za prevazilaženjem etničkih i vjerskih razlika. Nikolaidis zagovara zajednicu koja prihvata sve svoje članove bez obzira na kulturne i identitetske razlike, ističući potrebu za dubljom integracijom i zajedništvom.
Tribina “Interkulturalna obzorja”: Hafiz Sulejman Bugari i Ljudmila Popović
Na četvrtoj tribini, Hafiz Sulejman Bugari i Ljudmila Popović diskutovali su o interkulturalizmu i njegovom značaju za Crnu Goru. Bugari, poznati teolog i autor, naglašava potrebu za jačanjem veza među različitim zajednicama, ističući značaj tolerancije i razumijevanja. Popović, doktor komparativne književnosti i stručnjak za transformativno liderstvo, podržava evoluciju kolektivne svijesti i sistemske promjene. Ova tribina pružila je uvid u važnost multikulturalizma, interkulturalne razmjene i zajedničkih vrijednosti, podstičući dublje razumijevanje među različitim zajednicama Crne Gore.
PROGRAMI REALIZOVANI U PARTNERSTVU SA DRUGIM INSTITUCIJAMA I KULTURNIM STVARAOCIMA
Program “Živimo zajedno”: Održan u kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, ovaj događaj slavi kulturnu saradnju između Crne Gore i Albanije, uključujući srednjoškolce i autore iz obje zemlje. Veče je imalo za cilj da predstavi srednjoškolcima književna dela istaknutih autora iz dve države, jačajući interkulturno razumevanje i saradnju.
15. Festival priče “Zavičajne staze” Bihor 2022: Ovaj regionalni festival, održan u Petnjici, ističe književni talenat i kulturnu raznolikost, pod sloganom “Kultura različitosti”. Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) sponzorisao je dio programa, doprinoseći razvoju manjinskih kultura i afirmaciji multikulturnih vrijednosti crnogorskog društva.
Veče crnogorske poezije i slikarstva u Prištini:
Organizovano od strane Udruženja Crnogoraca “Perper” u Prištini, ovaj događaj je uključivao pjesnike, umjetnike i kulturne stvaraoce, iz Crne Gore naglašavajući multikulturno nasleđe zemlje. Prisustvovali su visoki zvaničnici iz Kosova i Crne Gore, naglašavajući značaj kulturne i umjetničke razmjene za jačanje odnosa između dvije države.
POTPISANI SPORAZUMI, POSJETE UČEŠČE NA SAJMOVIMA KNJIGA
Potpisan Sporazum o saradnji sa Centrom za kulturu u Bijelom Polju: Direktori Salko Luboder i Milko Kovačević potpisali su sporazum o saradnji, potvrđujući dugu istoriju profesionalnih odnosa između Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Centra za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo”. Sporazum uključuje zajedničke aktivnosti u pozorišnoj, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, naglašavajući kulturnu raznolikost Bijelog Polja.
Potpisan Sporazum o programskoj saradnji sa Savezom stvaralaca Albanaca u Crnoj Gori: Direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder i predsjednik Saveza stvaralaca Albanaca u Crnoj Gori, prim. dr Gani Karamanaga, potpisali su sporazum o saradnji u oblasti izdavaštva, promocija knjiga, seminara, konferencija i radionica. Sporazum ima za cilj očuvanje, razvoj i predstavljanje kulture albanske zajednice u Crnoj Gori, promovišući interkulturni dijalog i prevazilaženje jezičkih barijera.
Potpisan Sporazum o programskoj saradnji sa Romskom organizacijom mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”: Direktori Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Romske organizacije mladih “Phiren Amenca”, Salko Luboder i Elvis Beriša, potpisali su sporazum o promociji romske kulture i umjetničkog stvaralaštva. Posebna pažnja biće usmjerena na osnivanje Centra za edukaciju i kulturu Roma (CERK), podržavajući očuvanje i razvoj romske kulture i unaprjeđenje interkulturnog razumevanja.
Potpisan Sporazum o saradnji sa azerbejdžanskim Kulturno-ekonomskim centrom u Podgorici: Sporazum su potpisali direktori Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana, Salko Luboder i Sejran Mirzazada. Cilj je jačanje međunarodne saradnje u oblasti kulture i umjetnosti, kroz organizaciju raznih događaja, konferencija, radionica i izložbi, promovišući kulturne vrijednosti obje zemlje i jačanje multikulturalizma.
Posjeta Ministra za ljudska i manjinska prava Fatmira Đeke:
Ministar Fatmir Đeka posjetio je Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina, izrazivši podršku za unapređenje rada i funkcionisanja ustanove. Đeka je istakao važnost Centra za društvo u Crnoj Gori, kao i potrebu za dodatnim resursima i podrškom, kako bi se nastavilo s afirmacijom multikulturalizma i unaprjeđenjem kulture manjinskih naroda.
Posjeta v.d. generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam dr Ljudmile Popović: Dr Popović je prepoznala zajedničke ciljeve i mogućnosti za saradnju sa Centrom za očuvanje i razvoj kulture manjina, naglašavajući važnost unapređenja multikulturalizma u Crnoj Gori. Dr Popović je istakla posvećen rad Centra i njegovu ulogu u podizanju svijesti o značaju interkulturnih vrijednosti.
Posjeta predstavnika Ministarstva vanjskih poslova – Direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju: V.d. direktora Direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju Dejan Vuković i savjetnica Sanja Radulović posjetili su Centar, razmatrajući mogućnosti za zajedničko organizovanje kulturnih programa u inostranstvu. Istaknuto je da Centar ima kapacitet da predstavi multikulturne vrijednosti Crne Gore i jača veze između crnogorske dijaspore i matične države.
Sastanak sa predstavnicima Jevrejske zajednice u Crnoj Gori: Održan je radni sastanak sa predstavnicama Jevrejske zajednice, đe su prepoznate mogućnosti za saradnju u cilju unapređenja kulturnog i nacionalnog identiteta Jevreja u Crnoj Gori. Dogovoreni su projekti saradnje, jačajući multietnički sklad i kulturnu raznolikost Crne Gore.
Sajmovi knjiga: Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore učestvovao je na 21. Međunarodnom Sajmu knjiga u Ulcinju, predstavljajući svoja izdanja, uključujući “Sagu svjetlosti” i “KOD”. Takođe je učestvovao na VIII Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici, predstavljajući preko 30 naslova, afirmišući multikulturalizam i književna djela autora iz manjebrojnih naroda.
Okrugli sto: “Crnogorsko-hrvatski kulturni dodiri – dijaspora most saradnje i povezivanja”: Okrugli sto je održan u organizaciji Uprave za saradnju sa dijasporom, okupivši ministre spoljnih poslova, kulturne stvaraoce i umjetnike. Direktor Luboder je naglasio kulturne programe vezane za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori, ističući važnost prožimanja kulturnih vrijednosti i jačanja društvene kohezije.
ČASOPISI I INTERVJUI
Objavljeni 20. i 21. broj časopisa “KOD”
Izdanja časopisa “KOD”: Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore izdao je 20. i 21. broj časopisa za kulturu, književnost i nauku “KOD”. Ovi brojevi potvrđuju i slave multikulturalizam i suživot u Crnoj Gori, prezentujući i afirmišući kulturno stvaralaštvo svih etničkih grupa koje žive u zemlji.
Objavljen časopis “Dija” na albanskom jeziku: U organizaciji Saveza stvaralaca Albanaca u Crnoj Gori, u saradnji sa Centrom za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, objavljen je 18. broj časopisa “Dija”. Časopis istražuje ključna pitanja za Albance, pružajući uvid u jezik, tradiciju i kulturu, promovišući kulturno stvaralaštvo Albanaca u Crnoj Gori i svijetu.
Salko Luboder je kao istaknuti direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, čiji je rad obilježen predanošću, vizijom i uspjehom u promovisanju multikulturalizma i međukulturalne saradnje u Crnoj Gori. Tokom svog mandata, Luboder je realizovao brojne projekte i programe, usmjerene na afirmaciju i očuvanje kulturnog nasleđa manjebrojnih naroda i nacionalnih zajednica u zemlji. Luboderova vizija i delovanje su doprinijeli stvaranju temleja koja povezuje različite etničke i kulturne zajednice, promovišući suživot i toleranciju kroz raznovrsne inicijative, uključujući književne promocije, kulturne događaje, koncerte i izložbe. Njegov rad u Centru je obuhvatio značajna partnerstva, uključujući sporazume o saradnji sa različitim kulturnim i umjetničkim organizacijama, kao i srodnim institucijama, kao što su Savez stvaralaca Albanaca u Crnoj Gori, Centar za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo” i Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”. Kroz ove programe i sporazume, Luboder je uspio da ojača međukulturne veze u Crnoj Gori, unapređujući razumijevanje i komunikaciju među različitim zajednicama, kao i afirmišući kulturno stvaralaštvo i nasleđe svakog naroda u zemlji. Njegova zalaganja su obuhvatila i podršku izdavaštvu i promovisanju knjiga, afirmišući multikulturalne vrijednosti kroz časopise kao što su “KOD” i “Dija”, koji pokrivaju teme kulture, nauke i umjetnosti, predstavljajući sadržaj na različitim jezicima. Pod Luboderovim vođstvom, Centar je postao ključno mjesto za promociju interkulturalne saradnje, kroz bogate programe i aktivnosti koje okupljaju stvaraoce iz svih etničkih zajednica Crne Gore. Ovi napori su značajno doprinijeli očuvanju i unaprjeđenju multikulturalizma, omogućavajući bolje međusobno upoznavanje i zbližavanje raznličitih zajednica, stvarajući temelje za održivu i inkluzivnu budućnost. U zaključku, rad Salka Lubodera je doprinio jačanju kulturnih veza u Crnoj Gori, promovišući interkulturalni dijalog, toleranciju i suživot kroz inicijative koje obuhvataju različite sfere umjetnosti, nauke i društvenog stvaralaštva. Njegova predanost i vizija ostavljaju trajne tragove u kulturnom pejzažu Crne Gore, podstičući međukulturno razumijevanje i povezivanje.
ZLATNE GODINE 2021-2023 CENTRA ZA OČUVANJE I RAZVOJ KULTURE MANJINA CRNE GORE POD VOĐSTVOM SALKA LUBODERA (III)
Istekom mandata Salka Lubodera na mjestu direktora Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) označio je kraj jedne značajne ere za ovu instituciju. Tokom svog mandata, Luboder je postavio temelje za očuvanje i promociju kulturne baštine manjebrojnih zajednica, podigavši CEKUM na nivo koji nadmašuje slične institucije u regionu. Njegov rad obuhvatio je brojne programe i inicijative koje su istakle značaj multikulturalizma u Crnoj Gori. Impresivni rezultati postignuti tokom njegovog mandata obavezuju njegovog nasljednika, Gzima Hajdinagu, da nastavi putem koji je Luboder iskoračio. Kontinuitet rada na očuvanju i promociji kulture i multikulturalizma je od presudne važnosti za nastavak uspjeha CEKUM-a i kulturnu scenu Crne Gore. Hajdinagi želim puno uspjeha u vođenju institucije, uz nadu da će nastaviti kontinuitet koji je Luboder započeo, jer su postignuti rezultati svjedočanstvo truda, posvećenosti i vizije koja se ne smije izgubiti. Očuvanje i razvoj kulture manjebrojnih naroda i dalje je ključna misija, a CEKUM ima sve predispozicije da je sprovede u djelo, gradeći budućnost kulturne raznolikosti i harmonije.
Prateći kulturna dešavanja posvećena manjebrojnim narodima u Crnoj Gori, posebnu pažnju posvetio sam radu Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore pod vođstvom Salka Lubodera. Njegovim dolaskom na čelo ove institucije, ona je po prvi put u svojoj istoriji postala jasno vidljiva, postavši reprezentativni bastion kulturnih dešavanja i programa. Zato ću kroz prizmu rada Centra od 2021. do 2023. godine osvijetliti značajna dostignuća ovog perioda. Iako je Centar osnovan 2009. godine, njegov rad je dugo bio na marginama javnog interesovanja. Direktori su se mijenjali, ideje i koncepcije rada su se mijenjale, ali tek dolaskom Lubodera na čelo počinje, slobodno mogu reći, prava era profesionalizma i zlatnih godina kulturne prizme manjebrojnih naroda. Luboder je svojom vizijom i inicijativama usmjerio Centar ka raznolikosti i inkluziji, organizujući brojne manifestacije, radionice i programe koji su slavili kulturnu baštinu manjebrojnih narodas. Ovo je rezultiralo procvatom kulturnog pejzaža Crne Gore, što je doprinijelo prepoznavanju i uvažavanju različitosti na širem nivou. Njegovo vođstvo ostavilo je neizbrisiv trag, postavljajući temelj za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura u društvu.
Iznad svega, poseban fokus stavljen je na multikulturalizam, interkulturalizam, ali i izdavaštvo, koje je postalo jedan od reprezentativnih stubova ove ustanove. Pod vođstvom Salka Lubodera, Centar je razvio bogatu paletu književnih djela, uključujući poeziju, prozu, monografije, leksikone, publikacije i antologije, stvarajući raznoliki i obiman opus kakav do sada nije viđen u postojanju ove ustanove. Ovaj izdavački poduhvat ne samo da je dao glas manjebrojnim narodima, već je i stvorio temelj za predstavljanje njihovih tradicija, vrijednosti i kulturnih dostignuća široj javnosti. Književni radovi objavljeni u ovom periodu ne samo da reflektuju bogatstvo i raznolikost kulturne baštine Crne Gore, već su i učvrstili ulogu Centra kao vodeće institucije za očuvanje i promociju manjinskih kultura. Luboderov rad na ovom polju dodatno je osnažio dijalog između različitih zajednica, gradeći mostove razumijevanja i prihvatanja kroz pisanu riječ. Kroz izdavaštvo, Centar je uspio da prikaže mnoštvo perspektiva i iskustava, pružajući publici dragocjeni uvid u kulturni mozaik Crne Gore. Ovaj uspjeh je postavio temelje za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura, obogaćujući cjelokupno društvo.
KULTURNA RENESANSA CEKUM-a ZA 2023. GODINU
PROGRAMI
Antologija kratke proze albanskih pisaca Crne Gore “Svi naši”: Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore objavio je Antologiju kratke proze albanskih pisaca Crne Gore. Ovo dvojezično izdanje na albanskom i crnogorskom jeziku uključuje radove 11 pisaca, nudeći dragocjenu kulturnu razmjenu. Značaj antologije leži u njenom predstavljanju albanske književnosti nealbanskim čitaocima, obogaćujući kulturno razumijevanje; Rječnik romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog. Centar je izdao Romsko-crnogorski rječnik dr Hedine Tahirović-Sijerčić, označavajući značajan korak ka očuvanju romske kulture i jezika. Ovo luksuzno izdanje sadrži 10.000 unosa, doprinoseći usklađenosti Crne Gore sa Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima. Rječnik je značajan obrazovni segment za raznolike učenike i podržava buduću integraciju romskog jezika u obrazovni sistem Crne Gore; Memoari Besima Jusufovića. Centar je objavio zbirku Memoari Besima Jusufovića, Saladina Dina Burdžovića, urednika Petra V. Arbutine. Ova zbirka se bavi turbulentnom istorijom crnogorskog naroda, kroz lik Besima Jusufovića. Priče prikazuju društvene promjene u protekla dva vijeka, spajajući fikciju i autobiografske elemente; Magloviti glas jezera u svitanju. Centar je objavio zbirku poezije Magloviti glas jezera u svitanju autorke Ledije Duši, u prevodu Nikole Berišaja. Dvojezični format (albanski-crnogorski) ističe pesnikino majstorstvo geg dijalekta, nudeći jedinstvenu kulturnu perspektivu. Dušina poezija čuva i unapređuje regionalni jezički identitet, pozicionirajući je kao istaknut glas;
Antologija Poezija bokeljskih Hrvata. Antologija Poezija bokeljskih Hrvata, u izdanju Centra, prati hrvatsku poeziju od 16. do 21. vijeka. Ova kompilacija pruža sveobuhvatan pregled pjesnika Boke kroz pet vjekova, sa izborima baziranim na vezama s regionom. Knjiga podstiče očuvanje kulture i interkulturni dijalog, naročito među hrvatskim zajednicama u Crnoj Gori; Od bešike do kabura. Knjiga Od bešike do kabura Latifa Adrovića prikazuje običaje Bošnjaka, obogaćujući kulturno razumijevanje. Podrška Centra za njeno izdavanje naglašava njegovu posvećenost očuvanju etničkog nasleđa. Knjiga služi kao pisani muzej, bilježeći tradicije koje bi inače mogle nestati, čime se one čuvaju za buduće generacije; Vakufi u Beranama i Podgorici. Vakufi u Beranama i Podgorici Mirsada Hadrovića predstavlja značaj vakufa u Beranama i Podgorici, otkrivajući njihove socio-ekonomske i kulturne uloge. Podrška Centra naglašava njegovu posvećenost kulturnoj raznolikosti. Knjiga ističe ulogu filantropije i trajnih tradicija u bošnjačkim zajednicama;
Autorsko veče Braha Adrovića. Održana je diskusija o poeziji i novinarstvu Braha Adrovića, naglašavajući njegov raznovrsni književni stil i doprinos kulturi Crne Gore. Učešće Centra ističe njegovu posvećenost prepoznavanju književnih bardova iz manjebrojnih zajednica, ističući Adrovićeve uspjehe i u poeziji i u novinarstvu; Bosanskohercegovačka književnost u drugom prostoru Razgovor o bosanskohercegovačkoj književnosti, ističući njene tematske paralele sa crnogorskom književnošću. Diskusija podstiče kulturnu razmjenu i dijalog, naglašavajući misiju Centra da promoviše regionalnu interkulturnu komunikaciju i književnu saradnju; Tribina “O Parčiću i tragovima glagoljice” Diskusija o hrvatskom glagolitičkom nasleđu, sa naglaskom na doprinos Dragutina Antuna Parčića. Učešće Centra demonstrira njegovu posvećenost prekograničnom kulturnom razumijevanju, naglašavajući istorijske i savremene veze između Hrvatske i Crne Gore; Veče ulcinjskih stvaralaca „Tri portreta“. Događaj koji slavi radove trojice istaknutih ulcinjskih autora. Njihov doprinos očuvanju kulturnog nasleđa Ulcinja je naglašen, što ističe podršku Centra za multikulturalnu reprezentaciju i dijalog. Radovi autora podstiču kulturno razumevijanje i raznovrsnost u Ulcinju i šire.
MUZIČKO-SCENSKI PROGRAMI
Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti. Ovaj program, “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti,” predstavlja šareni kulturni mozaik Crne Gore kroz niz nastupa širom zemlje i u inostranstvu. Prikazuje jedinstveno kulturno nasleđe i tradicije različitih manjebrojnih zajednica, ističući zajedničke vrijednosti koje ih ujedinjuju u neodvojiv kulturni identitet Crne Gore; Đerdani bihorskog behara – Program u Rožajama. Događaj je održan u Petnjici, sa muzičko-scenskim programom pod nazivom “Đerdani bihorskog behara.” Ovaj nastup je dio programa “Svi smo mi Crna Gora.” Umjetnici kao što su Miomir Maroš i Amanda Ujkić izveli su scenske prikaze tradicije Petnjice, uz nastupe Etno grupe “Teferidž,” Esada Merulića, Adisa Murića i KUD-a “Bihor.” ; Knjigu pišu gusinjske đevojke – Program u Gusinju. Ovaj program, realizovan je u saradnji sa Opštinom i Centrom za kulturu Gusinja. Uključivao je scenske prikaze gusinjske baštine, izvedene od strane glumaca Slađane Merdović i Predraga Vukojevića. Nastupi Etno grupe “Teferidž,” Rustema Muratovića Ljuca i Folklornog ansambla Centra za kulturu Gusinje dodatno su obogatili događaj. Ovaj segment, dizajniran prema modernim audio-vizuelnim i pozorišnim standardima, ispreplitao je različite oblike umjetničkog izražavanja, od govora do videa, muzike i igre; Plavski zvjezdovezi – Program u Plavu. U Plavu, događaj “Plavski zvjezdovezi” održan je u Kulturnom centru “Husein Bašić.” Glumci Moamer Kasumović i Slađana Merdović izveli su scenske prikaze plavske tradicije. Muzički nastupi uključivali su Milicu Vojinović, Kenana Kurtanovića, Egzonu Salaj i Tatjanu Lazičić Popović, uz pratnju orkestra Montenegro Sound Sevdah. Programski multimedijalni format kombinovao je različite oblike umjetničkog izražavanja, uključujući govor, video, muziku, pesmu i igru; Bar u multikulturalnom ogledalu – Program u Baru. Program “Bar u multikulturalnom ogledalu,” dio serije “Svi smo mi Crna Gora,” istakao je kulturno bogatstvo i raznolikost Bara. Program je uključivao bogat kulturno-umjetnički program, sa nastupima KUD-a “Jedinstvo,” soprana Aleksandre Vojvodić, baletskog ansambla “Princeza Ksenija,” harmonikaša Safeta Drljana, i bendova “Grimm” i “Bež.” Segment modne revije projekta Slobodanke Seke Martinović pod nazivom “Dijalog: Most do Sloge” takođe je uključen. Moderator programa bila je Vesna Šoškić, naglašavajući kulturno nasleđe Bara s posebnim naglaskom na njegovu multikulturalnu tradiciju; Kad procvatu behari – Veče islamske duhovne muzike u Bijelom Polju. U Bijelom Polju je organizovano veče islamske duhovne muzike pod nazivom “Kad procvatu behari,” u saradnji sa Kulturnim centrom “Vojislav Bulatović Strunjo.” Događaj je uključivao nastupe ilahija i kasida, sa učesnicima iz KUD-a “Isa-beg” iz Novog Pazara, koji su očuvali ovaj umjetnički izraz duhovne muzike više od 15 godina. Ovo veče je istaklo kulturni doprinos Bošnjaka, Albanaca i Muslimana u Crnoj Gori.
Veče multikulturalnosti Crne Gore – Program u Prištini, Skoplju, Sarajevu i Prizrenu
U Prištini, događaj je obilježio Dan državnosti Crne Gore sa multimedijalnim programom, režiranim od strane Slobodana Marunovića, uz nastupe različitih umjetnika i scenskih prikaza crnogorske književnosti. Program je naglasio multikulturalnu stvarnost Crne Gore, kombinujući književnost, muziku i video. U Skoplju, sličan događaj je održan, proslavljajući Dan državnosti Crne Gore sa nastupima i prezentacijama koje su reflektovale kulturnu različitost Crne Gore. U Sarajevu, “Veče kulture Crne Gore” program je predstavio knjigu Mića Miranovića “Ksenija Cicvarić – život i djelo,” naglašavajući multikulturalno nasleđe pjevačice. Veče je takođe uključivalo muzičke i umjetničke nastupe, nudeći raznovrsno kulturno iskustvo. U Prizrenu, program “Veče multikulturalnosti Crne Gore” uključivao je nastupe i scenske prikaze multikulturalnosti Crne Gore. Program je kombinovao književnost, muziku i video, pokazujući kulturno bogatstvo Crne Gore.
LIKOVNI PROGRAMI
Izložba portreta sarajevske umetnice Mensure Jahić u Kuslevovoj kući; Izložba “Bosanski dijalog” Mensure Jahić u Kuslevovoj kući u Podgorici ističe suštinsku vezu umjetnosti i kulture Bosne i Hercegovine. Kroz mix media portrete bosanske kraljice Katarine, Jahić simbolizuje multikonfesionalnu prošlost i sadašnjost Bosne, ukazujući na prožimanje bogumilske, pravoslavne, katoličke i islamske tradicije. Izložba ne samo da oživljava kulturni duh srednjovjekovne Bosne, već i naglašava njen značaj u kontekstu današnje multikulturalnosti; Likovna kolonija “Ulcinj na platnu”. Likovna kolonija “Ulcinj na platnu,” organizovana u saradnji sa više partnera, okuplja više od 50 umjetnika iz Balkana i Turske. Ova kolonija ne samo da obogaćuje umjetnički pejzaž Ulcinja, već i podstiče međukulturnu saradnju i razmjenu. Ministar Fatmir Đeka je stavio naglasak na povezivanju i širenju poruka razumijevanja i tolerancije kroz umjetnost dodatno naglašavajući značaj ove kolonije u promociji regionalnog jedinstva; Izložba slika Suada Masličića “Dijalog sa prirodom.” Izložba “Dijalog sa prirodom” Suada Masličića u Podgorici predstavlja umjetnički spoj prirodne ljepote i senzibilnog izraza. Kroz svoje radove, Masličić uspješno prenosi svoj jedinstveni doživljaj prirode, pokazujući kako boje i oblici proističu iz nje. Ova izložba ističe ne samo Masličićevu umjetničku vještinu, već i njegovu sposobnost da prenese ono što je nevidljivo, stvarajući cjelovitu umjetničku viziju koja odražava bogatstvo prirode.
POSJETE, PANELI, TRIBINE, KONFERENCIJE, GOSTOVANJE, UČEŠĆA NA SAJMOVIMA KNJIGA
Posjeta Ekspertske misije Savjet Evrope značajna je sa aspekta unapređenja kulture manjina, upoznavanja sa djelatnošću Centra i značaja postojanja institucije ove profilacije u sistemu; Saradnja sa Ambasadom Turske omogućava uključivanje Ambasade Turske u programske projekte Centra, u oblasti izdavaštva o istorijskim temama iz vremena Kralja Nikole i saradnje sa Turskom; Posjeta Ambasadora Sjeverne Makedonije pokazuje interesovanje za saradnju sa srodnim institucijama Sjeverne Makedonije, povezivanje kroz različite oblasti kulture, i implementaciju pozitivnih primjera multikulturalizma iz obje države; Učešće na panelu Institucionalna zaštita manjina predstavilo je ulogu, značaj i rezultate rada Centra, u okviru panela koji je organizovala Građanska alijansa, sa ciljem dalje afirmacije multikulturalizma i interkulturalnih prožimanja različitih društvenih činilaca, kojima se doprinosi razvoju Crne Gore kao države jednakih; Učešće na Konferenciji „Ljudska prava pod okvirom zaštite od diskriminacije“ koju je organizovalo resorno Ministarstvo, đe je jedan od panelista bio direktor Centra, Salko Luboder. Širok broj panelista, učesnika i slušalaca ukazuje na značaj realizovane aktivnosti i prenosi poruku o ljudskim pravima i značaju očuvanja istih; Učešće na tribini „Jedni drugima pripadamo“ đe je direktor predstavio ulogu, značaj i rezultate rada Centra. Simboličan naziv tribine reflektuje i potrebu suživota svih na teritoriji Crne Gore i šalje univerzalnu poruku neophodnosti društvenog razumijevanja; Centar predstavljen u Luksemburgu gde su predstavnici Centra učestvovali na Festivalu 13. Dana bošnjačke kulture u Luksemburgu, ukazujući na značaj saradnje sa dijasporom i iseljenicima sa aspekta promocije i očuvanja kulture manjinskih naroda, i van granica Crne Gore; Sajmovi knjiga: Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore učestvovao je na IX Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici, Sajmu knjiga u Tuzima, i 17. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja; Časopisi i intervjui: Objavljeni su 20. i 21. broj časopisa „KOD“ u izdanju Centra, koji je izašao iz štampe u 2023. godini.
Salko Luboder dao je ogroman i nemerljiv doprinos očuvanju i promovisanju manjebrojnih naroda i zajednica u Crnoj Gori. Njegova vizija multikulturalizma i interkulturnih prožimanja postavila je čvrste temelje za razvoj i očuvanje identiteta manjinskih grupa, istovremeno podstičući njihovo aktivno učešće u društvu. Luboder je kroz svoje projekte i programe razvio raznovrsne platforme za promociju manjinskih kultura, od kulturnih manifestacija i tribina, do publikacija i saradnje sa međunarodnim institucijama. Luboderov rad ne samo da osvetljava bogatstvo multikulturalnih vrijednosti Crne Gore, već i doprinosi društvenom jedinstvu i razumijevanju. Njegovo vođstvo u Centru za očuvanje i razvoj kulture manjina obuhvata širok spektar aktivnosti, uključujući povezivanje različitih zajednica, podsticanje saradnje sa srodnim institucijama u inostranstvu, kao i afirmaciju kulturnih vrijednosti kroz izdavaštvo i učešće na sajmovima. Iza njegovog rada i profesionalizma stoje čvrsti temelji i još čvršće obaveze nasljednika da se putem multikulturalizma nastavi očuvanje i razvoj manjinskih kultura u Crnoj Gori. Njegov pristup, koji se zasniva na međukulturnom razumijevanju, toleranciji i uvažavanju razliočitosti, nastavlja da inspiriše nove generacije, osiguravajući trajnu vrijednost multikulturalne baštine Crne Gore.
Hvala ti, dragi Salko Luboder, što si gradio i što ćeš da nastaviš da gradiš jednu ljepšu, bolju i pravedniju Crnu Goru za sve manjebrojne zajednice, za sve one kojima je kultura i multikultura u srcu i na srcu. Tvoj prometejski put i vatra multikulture koja je rasplamsana svjedoči o tvojoj snazi, intelektu i razumijevanju. Veliki ljudi su oni koji razumiju da snaga jedne zajednice leži u njenoj različitosti, koji svojom vizijom i radom grade mostove između različitih kultura i tradicija. Oni prepoznaju da je multikulturalizam ne samo bogatstvo već i osnova za stabilno, pravedno društvo. Kroz svoje delovanje, oni inspirišu generacije da uvažavaju i podržavaju jedni druge, jačajući time temelje mira i prosperiteta, temelje jedine i građanske Crne Gore u koju duboko vjerujemo. Takvi pojedinci svojim primjerom podstiču na međukulturni dijalog i razumijevanje, stvarajući temelje na kojima se svi glasovi čuju i vrednuju. Njihovo djelovanje nadilazi granice jezika, vjera i nacionalnosti, slaveći ljudsku zajednicu kao cjelinu. Svaka njihova inicijativa, bilo kroz kulturu, obrazovanje ili umjetnost, doprinosi izgradnji temelja za budućnost u kojoj se svi osjećaju kao ravnopravni članovi društva. Veliki ljudi nas uče da je ujedinjeno i pravedno društvo ne samo mogućnost, već i obaveza svakog od nas, da bismo zajedno izgradili svijet u kojem različitost nije prepreka, već most do zajedničkog uspjeha.
