Sport

IZ BEŠIKE SPORTA

Ni sport se nije rodio bez porođajnih muka. Različite periode bogate historije fizičke kulture i sporta karakterišu različiti uslovi i okolnosti u okeanu događaja i njihovih aktera. Sa ovom kratkom resprotektivom ne želimo istraživati dubinu okeana, ali  želimo ukazati i navesti vas na trag svega onog što se iz tog okeana po sistemu spojenih posuda prelilo na sportska društva i sportske događaje na našim prostorima.

**********

Sport je imao i danas ima važnu ulogu u izgradnji društva. Prvi začeci sportskog i tjelesnog / fizičkog vježbanja na našim prostorima javljaju su početkom 19-og vijeka. Među prvim sportskim udruženjima formirana su streljačka udruženja (1851), udruženja za gimnastiku i borenje (1857), veslačke družine (Novi Sad 1872), sokolska društva (u Ljubljani 1863, Zagrebu 1874), društvo biciklista (Zagreb 1885)…, a prva fudbalska lopta zakotrljala se u Zagrebu 1893. godine. Kao rezultat shvatanja o značaju fizičke kulture i sporta za osobni i ukupan društveni razvoj, u drugoj polovini 19-og vijeka (1934) širom Evrope i u školama našeg podneblja uvodi se fiskultura kao obavezan nastavni predmet.

Nakon Prvog svjetskog rata sportske organizacije i klubovi, koji su tokom rata opstali,  širili su svoj uticaj i privlačili sve veći broj igrača i simpatizera, a interes građana za sportska takmičenja bio je sve veći. Fizičko vaspitanje i sport postali su efikasno sredstvo političke propagande socijalista, a zatim i komunista. Od 1862.g., kada je u Pragu osnovana organizacija “Soko”, sokolstvo se ubrzano širilo u sportskim i vježbačkim društvima. Jačanjem radničkog pokreta, u  Kraljevini Jugoslaviji je 1924.g. osnovana ilegalna mreža radničkih i službeničkih sportskih društava pod nazivom “Blok radničkih klubova Jugoslavije”, a kada je kralj Aleksandar Karađorđević u zemlji zabranio svaki politički rad, ilegalni sportski radnički klubovi su se 1929. ujedinili u “Radnički sportski savez”. Time ilegalne sportske organizacije unapređuju svoje aktivnosti i legaliziraju svoj status. “Radnički sportski savez” je tokom 30-tih godina 20 -og vijeka znatno doprinjeo u formiranju novih radničkih klubova, u koje spada i FK “Borac” Bosanska Dubica.

Fudbalski klubovi nastaju od 1903.godine. Jugoslovenski nogometni savez (JNS) osnovan je 15.4.1919.godine u Zagrebu, a kasnije preimenovan u Nogometni savez Jugoslavije i njegovo sjedište 16.3.1930.g. prebačeno u Beograd. Između dva rata sportska društva se udružuju u saveze.

Poslije Drugog svjetskog rata osnovan je Fiskulturni odbor Jugoslavije (FOJ), koji prerasta u savez FISAJ, a na nivou republika i pokrajina od 1948.g. osnivaju se savezi: atletski, fudbalski, košarkaški, bokserski, rukometni, skijaški, odbojkaški…Pred početak II Svjetskog rata u Jugoslaviji je postojalo preko 150 legalnih radničkih sportskih klubova.  

Po završetku II Svjetskog rata klubovi su bili ustrojeni po sovjetskom fiskulturnom modelu, pa su sva društva bila fiskulturna, a ne samo sportska, a u okviru sportskih društava osnivane su sekcije za različite vrste sportova.

Prvo takmičenje po završetku Drugog svjetskog rata organizovano je 1947. između republika i pokrajina, a pobjedila je Srbija. Te godine počinju i klupska takmičenja. Najpoznatiji klubovi tog perioda bili su: “BSK” i “Jugoslavija” (Beograd), “Građanski”, “Konkordija” i “Hašk” (Zagreb), “Hajduk” (Split), osnovan još 1911.g. Poslije Drugog svjetskog rata nastaju klubovi: OFK “Beograd” 1945,  “Partizan” i “Crvena Zvezda” – Beograd 1946, “Željezničar”- Sarajevo 1921, “Velež” – Mostar, 1922.g.

Nogometni savez Jugoslavije osnovan je  1948.g. u Beogradu, a članovi saveza bili su: Savez nogometnih sudaca Jugoslavije, Savez nogometnih trenera Jugoslavije (1966), Udruženje klubova Prve savezne lige (1966).

U socijalističkoj Jugoslaviji sport se temeljio na načelima amaterizma. Nogometni klubovi su organizovani kao udruženja građana. Profesionalizam se legalizira od 60-tih godina 20-og vijeka, a 70-tih prevladava okvire amaterizma.

U savremenim uslovima djelatnost klubova reguliše se Zakonom i Statutom klubova. Danas se sve manje govori o klubovima kao sportskim organizacijama, a sve više o klubovima kao dijelu “sportske industrije”,  o vlasničkoj strukturi klubova, sponzorstvu i donacijama, o berzi i IPA fondovima- Instrumentu EU za pristupnu pomoć, o prodaji sportskih događaja (takmičenja, objekata, TV prenosa…). Time sport postaje jedna od najprofitabilnijih industrija današnjice.

Tekst pripremili: Emir Tabaković, Nihad Krupić, Zijad Bećirević  za Monografiju FK Borac Bosanska Dubica, povodom 55 godišnjice postojanja kluba.

Related posts

Kolašinac potpisao za Marseille

Dijaspora BiH Administrator

Predstavljen program obilježavanja 40. godišnjice ZOI 1984. u Sarajevu

Dijaspora BiH Administrator

”Zmajice” saznale imena protivnika u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Sydneyu

Dijaspora BiH Administrator

Na  8.Izboru sportske fotografije godine „Tomislav Trojak“u Tuzli dobitnik za najbolju sportsku fotografiju je Ahmet Bajrić Blicko

Dijaspora BiH Administrator

Mustafa Hebib u 2022. godini okitio se brojnim medaljama: Ulazim u seniorsku konkurenciju, spreman sam za nove izazove

Dijaspora BiH Administrator

RSD „Sloboda“Tuzla slavi 105 godina rada i postojanja

Leave a Comment