Serijal sastavljen od pet nastavaka osmišljen kao dio promocije Plava kroz prizmu: turizma, istorije, spomenika kulture, Dana borovnice, vezanih intervjua i NP-Prokletije kao dragulja. Plav se nalazi u podnožju planinskog masiva Prokletija, na izvorištu rijeke Lim. Smatra se da je ime dobio po rimskom imperatoru Flaviusu (Phlavius) u vrijeme kada je ovo područje bilo pod rimljanima, o tome svjedoči i sam naziv rijeke Lim, od rimskog Limes što znači granica, tačnije rijeka Lim je predstavljala granicu između istočnog i zapadnog Rimskog carstva. Kulturno-Istorijsko nasljeđe Plava je raznoliko. Stara dzamija iz 1471. godine, manastir Sv. Trojice u Brezojevici iz XIII – og vijeka, Redžepagića kula iz 1671. Godine i džamija Sultanija sagrađena 1907.godine samo su dio bogate kulturne riznice ovog starog grada. U kraju đe vjekovima zajedno žive pripadnici tri vjere islama, katoličanstva i pravoslavlja nastale su neke od najljepših ali i najtežih životnih priča. Plav na razmeđi brojnih karavanskih puteva na kojima su rasli neki od najpoznatjih pisaca, trgovaca, begova i gospodara koji su koračali ovim prostorima ovo je priča o gostoprimstvu, kulturu, turizmu, arhitekturi, istoriji i ljudima. Zapravo ovo je priča o jednom dragulju koji nama svima pripada čuvajmo ga.
INTERVJU SA NIHADOM CANOVIĆEM PREDSJEDNIKOM OPŠTINE PLAV
Razgovarao: Božidar Proročić, književnik i publicista
• Gospodine Canoviću Plav sve više postaje prepoznatljiva turistička destinacija u Crnoj Gori na koji način afirmišete i podržavate razvoj turizma u vašoj opštini?
Canović: Da bi pospješili razvoj turizma jasno je da je potrebna komunalna infrastruktura da bi potencijalni investitori ulagali u hotele, restorane i druge tutističke komplekse koji bi mogli i bili u stanju da prihvate značajan broj turista. Za sada trenutno imamo potencijal u prirodi, Hridsko jezero, Plavsko jezero, Visitorsko jezero, prelijepe obronke planine Prokletija, Bogićevicu ali definitivno da bi mi sve to valorizovali potrebno je da mi kao opština odradimo svoj dio posla. Počeli smo u prethodnom periodu znatan dio poslova vezanih za komunalnu infrastrukturu i već vidimo naznake i rezultate toga djelovanja. Trenutno je u izgradnji motel manje kategorije prema Plavskom jezeru onda imamo najavljenu izgradnju rizorta sa druge strane obale Plavskog jezera, vjerujem da ćemo sadržajnijom ponudom turističkih kapaciteta imati šta da ponudimo turistima koji dođu u naš grad. Svakako nebih izostavio ni brend našeg grada hotel Plavsko jezero malo sporije ide izgradnja i rekonstrukcija ali vjerujem da će i to konačno biti završeno. Ono što posebno želim da istaknem sve više je smještajnih kapaciteta u privatnim domaćinstvima, to jest naši domaćini prate trendove u svijetu i preko popularnih sajtova predstavljaju i svoju turističku ponudu ali i sve ljepote ovih prostora.
• Jedan od vaših prepoznatljivih reprezenata grada je i Centar za kulturu ,,Husein Bašić ” koji je organizator brojnih kulturnih, književnih, folklornih, dramskih, likovnih, turističkih i umjetničkih programa, ponuda je raznovrsna i bogata. Koliko je to značajno?
Canović: Kultura jednog grada oslikava grad i narode koji u tom gradu žive. Kao što i sami znate naš Centar za kulturu nosi ime Huseina Bašića jednog od velikana pisane riječi sa ovih prostora. Plav je uvjek bio plodno tlo za brojne pisce, slikare, umjetnike stvaraoce koji su ostavili snažan i autentičan trag u baštinama svojih naroda pa tako imamo: Dušana Kostića, Esada Mekulija, Hasan Mekuli, Vuk Ognjanović, Todor Živaljević-Velički, Senadin Pupović, Radovan Zogović i brojne druge a posebno bih istakao Zuvdiju Hodžića, koji je i dan danas aktivan. U zadnje vrijeme trudimo se da naši resursi i vrijeme budu maksimalno posvećeni kulturi ali ne samo građanima i dijaspori već i brojnim gostima da se upoznaju sa našim stvaralaštvom, tradicijama i običajima kako bi doživjeli sve posebnosti Plava, zbog kojih je naš grad ima itekako značajno mjesto na kulturnoj mapi Crne Gore ali i prostorima Zapadnog Balkana. Centar za kulturu ,,Husein Bašić” svojim nesebičnim angažovanjem svih uposlenih daje značajan doprinos mnogobrojnim aktivnostima i programima kako onim iz svoje sopstvene produkcije tako i onim dogovorenim sa drugim izvođačima i predstavnicima kulturne scene.
• Šta je to što posebno oduševi domaćeg ali i inostranog gosta kada posjeti Plav i šta je to zapravo najintresantnije što se može vidjeti u vašoj opštini?
Canović: Mislim da je opšta ocjena da su to netaknuti djelovi prirode, što je prava retkost jer su oni sačuvani u onim izvornim oblicima baš onakvim kakvie ih je sama priroda oblikovala i dala nama u nasljeđe. Ipak moramo biti obazrivi i čuvati prirodne ljepote od bilo kog oblika degradacije i devastacije. Potrebno je da lokalna samouprava na čelu sa državnom administracijom učini sve što je potrebno da stvori planske predpostavke da se ta netaknuta priroda valorizuje na održivi način i na način takav da će sačuvati jeinstvenost i posebnost kako bi i dalje privlačila brojne turiste iz svih djelova Evrope ali i svijeta. Danas ste imali prilike da prošetate kroz Plav i da sretnete i upoznate turiste sa svih kontinenata pa sam i ja prije neki dan sreo turistkinju iu Urugvaja koja je oduševljena svim našim prirodnim ljepotama, što me zaista i iznenadilo ali i obradovalo. Vjerujem da možemo iskoristiti, prezentovati i valorizovati sve ovo. Neophodna je puna podrška države i malo veća promocija od Ncionalne turističke organizacije i rezultati neće izostati.
I ove godine ste podržali Dane borovnice manifestacija koja se održava po 22 put zaredom od 16-29 jula. Koliko vas ovako značajne manifestacije ističu na kulturnim i turističkim mapama Evrope?
Canović: Ovo je manifestacija koja ima svoj kontinuitet a da bi trajala mora da ima svoj kvalitet. U periodu za nama to je manifestacija koja je definitivno obilježila kulturno ljeto Plava svestranošću i kvalitetom. Moramo biti svjesni da i u ovoj i narednim godinama moramo nastaviti da budemo bolji, sadržajni i kvalitetnji. Vjerujem da smo ove godine napredovali i čak pomjerili granice i da je društveni život tokom ljetnih dana nikada sadržajnji. Nastup Sergeja Ćetkovića samo je jedan događaj u nizu kojim smo na najkvalitetnji način obilježili Dane borovnice.
• Mjeseci jul i avgust kada dijaspora tradicionalno dolazi na odmor u Plav, da li imate saradnju sa diasporom i da li je ista sprema da ulaže u razvoj turizma i turističkih kapaciteta Plava. Šta je to što opština nudi dijaspori?
Canović: Kada imamo u vidu brojnost naše dijaspore posebno u SAD-u jasno vam je koliko je ona važna i koliko jaku ulogu ona ima u životu Plava i Gusinja. Jer kada govorimo o dijaspori to je zaista isprepletano. Ako imamo u vidu da po trenutim statističkim podacima koji su zvanični a koji ne moraju biti tačni da oko 9.000 ljudi živi u Plvu budite sigurni da duplo više živi vani. To vam govori koliko moramo pokloniti pažnje dijaspori i zašto je važno da mi sarađujemo sa njima. Naša saradnja sa dijasporom se ogleda na svim poljima od humanitarnih, preko razvojnih i donatorskih. Izgradili smo prošle godine Sebilj pored Centra za kulturu Husein Bašić koji je dijaspora finansirala. Trudimo se da održavamo kontakte preko njihovih tradicionalnih manifestacija i večeri koje oni organizuju u inostranstvu. Trudimo se u ljetnim mjesecima kada oni borave u Plavu da im pokažemo sve ono što smo uradili u prethodnom periodu i kakvi su nam planovi za naredni period. Trudimo se da u komunikaciji sa njima uvažimo njihove sugestije i dobronamjerne savjete kako bi razvijali našu opštinu po mjeri i ugledu na druge svjetske gradove u tome nam dijaspora značajno pomaže i zaista dugujemo im jednu posebnu zahvalnost jer oni neizmjerno vole svoj rodni kraj i nastoje na različite načine da pomognu razvoj Plava i Gusinja.
• Koji vid turizma je najpopularnji a koji ima najvišu perspektivu u vašoj opštini?
Canović: Trenutno je popularan aktivni turizam. To jest onaj turizam koji nudi boravak u samom gradu sa posebnim osvrtom na brojne planinarske staze i osvajanja nekih od najvećih vrhova, zatim biciklizam, sakupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova zdravi stilovi života itd. Kada govorimo o turizmu vjerujem da je Plav i najbolje mjesto u Crnoj Gori đe tenperaturne varijacije od svježih jutara do prohladnih noći pružaju puni ugođaj tokom ljetnjih mjeseci. Zbog svega ovoga iskrenio vjerujem da će Plav postati jedno od centralnih mjesta na sjeveru Crne Gore u propagiranju aktivnog turizma i prirodnih ljepota.
• Za sami kraj razgovora recite nam vašu viziju turizma u Plavu i da li turizam smatrate strateški važnom za razvoj vaše opštine?
Canović: Trurizam jeste strateški važan za razvoj opštine, ali turizam sam kao grana ne može garantovati dugoročni opstanak. Vjerujem da razvoj turizma i razvoj poljoprivrede i plasiranje proizvoda zdrave hrane koja bi se mogla naći ne samo na domaćim već i Evropskim trpezama može biti jedna od šansi za razvoj Plava. Kvalitet i proizvodja zdrave hrane uz ljekovito bilje i sakupljanje šumskih plodova ali i uz mnogobrojne plantaže istih vjerujem da bi zajedno sa razvojem drvoprerađivačke industrije u okviru malih i srednjih preduzeća bila jedna od dobrih šansi za naš kraj.
Božidar Proročić, književnik i publicista
