Protekli vikend, uključujući i ponedjeljak, 10. januar, održani su mirni protesti za mir u Bosni i Hercegovini pod motom “SVI ZA BiH – BiH ZA SVE”. U brojnim gradovima i državama širom svijeta sa kojih je upućena bezrezervna podrška suverenoj, jedinstvenoj i nedjeljivoj državi Bosni i Hercegovini.
Pored New Yorka, protesti su održani u Briselu, Parizu, Ženevi, Otavi, Torontu, Oslu, Rimu, Beču, Portlandu, Bostonu, Saint Louisu, Sarajevu, Podgorici, Tuzli, Londonu i još četiri grada u Velikoj Britaniji, te Štokholmu, Geteborgu, Malmu, Kopenhagenu, Sidneju i drugi.
Danas ispred Ujedinjenih nacija u New Yorku pod motom “Pet do 12”, u ograničnom broju zbog epidemioloških mjera, okupili su se bosansko-američki građani i prijatelji Bosne i Hercegovine, preživjele žrtve genocida, predstavnici institucija i istaknuti pojednici, doktori, profesori, novinari, biznismeni… koji su pokazali dostojanstvo, brigu, ljubav i patriotizam kakvu zavrjeđuje domovina Bosna i Hercegovina.
Posebno ističemo, pozivu građana bosansko-hercegovačkog porijekla koji žive u New Yorku odazvao se nj.e. Sven Alkalaj, ambasador u Misiji Bosne i Hercegovine pri UN-u, što je cjelokupnu inicijativu podiglo na veći nivo.
Prisutni su izrazili zabrinutost zbog sveukupnog političkog dešavanja nakon 26 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma iz kojeg se velikonacionalisti poslužuju kao sa “švedskog stola”, uzimajući samo što im treba. Zabrinjavajuća je šutnja zvaničnika UN-a na najave otvorenog separatizma, te antiustavna, antidržavna i paradržavna djelovanja, negiranja genocida i presuda internacionalnih sudova od strane političkih predstavnika bosanskih Srba, koje kroz Narodnu skupštinu manjeg bh. entiteta predvodi lider SNSD Milorad Dodik, ujedno član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda. Zabrinutost su iskazali i zbog otvorenog miješanja u unutarnja politička pitanja u državi Bosni i Hercegovini od strane rukovodstva Republike Srbije, pored ostaloga, uzeli su učešće na obilježavanju neustavnog dana manjeg bh. entiteta 9. januara, koji označava početak planirane genocidne agresije na državu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dan, 9. januar, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u dva navrata je zabranio da se obilježava kao praznični dan Rs-a.
Profesorica na Kolumbija Univezitetu dr. Amra Šabić El Rayess, ispred Ujedinjenih nacija u New Yorku, prije nego je u cjelosti pročitala protestno pismo i zahtjeve koji su upućeni Generalnom sekretaru UN-a i svim članicama Vijeća sigurnosti, kao i šefu Misije Bosne i Hercegovine pri UN-u, rekla je:
– Pozdrav iz sunčanog, ali hladnog New Yorka, ovog 10. januara svim građanima i prijateljima Bosne i Hercegovine širom svijeta. Ovdje smo ispred Ujedinjenih nacija sa grupom zabrinutih građana koji podržavaju masovne mirne proteste koji se održavaju u gradovima širom svijeta.
Za danas je u New Yorku planiran protest velikih razmjera u koordinaciji s globalnim organizacionim odborom protesta, koji su planirali Bosanskohercegovački islamski centar New York i Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija (BANA). Međutim, zbog epidemije i mutiranja virusa ‘Omikron’ u New Yorku, mnogobrojna okupljanja nisu dozvoljena.
Ovdje ispred Ujedinjenih nacija izražavamo našu najveću zabrinutost zbog aktuelne političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini, rekla je pored ostaloga dr. Šabić El Rayess.
Nakon čitanja pisma koje će biti upućeno generalnom sekretaru UN-a i svim petnaest članica VS UN-a, obratio se novinar Erol Avdović, jedan od potpisnika pisma:
– Ne obraćam se kao novinar Erol Avdović, koji često djeluje u javnom prostoru, već se prvenstveno obraćam kao građanin Sjedinjenih američkih država, zabrinuti građanin Bosne i Hercegovine, koji na ovaj način želi javno i glasno izraziti svoje nezadovoljstvo sa događanjima oko Bosne i Hercegovine, rekao je Avdović, nastavljajući:
– I odmah zato želim reći da je ovo i moj poziv onima koji mogu riješiti ovo stanje i ovu agoniju u Bosni i Hercegovini. Taj poziv prvenstveno upućujem svojoj vladi u Washingtonu, ali i Europskoj uniji u Briselu, kao i svim onim dobrim ljudima koji dižu svoj glas, da zajedno odbranimo Bosnu, kao mjesto civilizacijskih vrijednosti!
Avdović je u nastavku naglasio:
– Bosna i Hercegovina je država, članica Ujedinjenih naroda u kojoj se danas zaista brane europske i zapadne civilizacijske vrijednosti. Bosna i Hercegovina je mjesto u kojoj su se uvijek sastajale svjetlo sa Istoka orijenta i zakoni civilizacijski sa Zapada, – rekao je pored ostaloga!
Na kraju se kratko obratio ambasador Sven Alkalaj:
– Izuzetno mi je drago, da danas sa ovog mjesta preko puta Ujedinjenih nacija, možemo da pošaljemo poruku Svijetu, da je djelovanjem nacionalista mir u Bosni i Hercegovini ugrožen, koji na svaki način pokušavaju da ugroze mir… Naša želja je da uz pomoć naših američkih prijatelja, prije svega koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, pa i šire, pokažemo potrebu jačanja ljudskih prava na prostoru koji su pretrpjeli ratna stradanja, da pošaljemo poruku mira i potrebe da se svi zajedno uključimo kako bi ovaj dio svijeta ostao u miru i nastavio svoj prosparitet u članstvo ka međunarodnim organizacijama… – istako je pored ostaloga ambasador Alkalaj.
Nakon završetka ovog skupa, organizatori Bosansko-hercegovački islamski centar (BHICNY) i Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija (BANA) poslali su pismo na adrese Ujedinjenih nacija, dok su ispred UN-a uručili pismo Svenu Alkalaju, ambasadoru u Misiji Bosne i Hercegovine pri UN-u.
U nastavku objavljujemo protestno pismo sa zahtjevima koje je dr. Amra Šabić El Rayess pročitala u cjelosti ispred UN-a.
Potpisnici pisma su oko dvije stotine istaknutih ličnosti iz cijelog svijeta.
Pismo upućeno:
G. António Guterres, Generalni Sekretar Ujedinjenih Nacija
G. Joe Biden, Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Stalna Misija Norveške pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Republike Albanije pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Narodne Republike Kine pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Francuske pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Ruske Federacije pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Meksika pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Ujedinjenog Kraljecstva pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Ujedinjenih Arapskih Emirata pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Brazila pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Gane pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Indije pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Irske pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Republike Kenije pri Ujedinjenim Nacijama
Stalna Misija Republike Gabon pri Ujedinjenim Nacijama
G. Zeljko Komsić, Predsjednik Predsjedništva Bosna i Hercegovine
G. Christian Schmidt, Visoki Predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
G. Jens Stoltenberg, Generalni Sekretar NATO-a
Vaša Ekselencijo!
Obraćamo vam se u ime građana Bosne i Hercegovine koji će se okupiti 10. januara 2022. godine u Briselu, Londonu, Njujorku, Sent Luisu, Otavi, Torontu, Ženevi, Oslu, Rimu, Štokholmu, Geteborgu, Beču, Kopenhagenu, Sarajevu i mnogim drugima gradovima diljem svijeta kako bi izrazili svoju krajnju zabrinutost zbog sadašnje političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini.
U oktobru 2021. vladajuća koalicija u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) usvojila je plan za uspostavu nečeg što oni nazivaju “nezavisna RS u dejtonskoj Bosni i Hercegovini”. Taj dokument na sedam stranica sadrži konkretne korake za unilateralno, nezakonito i neustavno preuzimanje državnih nadležnosti na fiskalnom, pravosudnom, odbrambenom, sigurnosnom i mnogim drugima poljima. Ovaj plan je javno dostupan i predviđa, zajedno sa mnogim drugim tačkama, korištenje sile protiv svake državne institucije koja bi pokušala odbraniti ustavni poredak u Bosni i Hercegovini.
Provedba ovog plana će izazvati kolaps ustavne i institucionalne arhitekture Bosne i Hercegovine. To će rezultirati strašnim političkim, ekonomskim i sigurnosnim posljedicama. Uz nekoliko već preduzetih konkretnih koraka, vladajuća koalicija u RS-u jasno je stavila do znanja da svoj plan namjerava provesti.
Dana 10. decembra 2021. godine Narodna skupština RS-a je usvojila četiri zaključka o takozvanom ”prijenosu nadležnosti”, čime je to zakonodavno tijelo RS-a de facto i de jure odlučilo izdvojiti taj entitet iz državnog ustavno-pravnog sistema Bosne i Hercegovine u sektorima pravosuđa, odbrane, sigurnosti i indirektnog oporezivanja. Nadalje, Narodna skupština RS-a je zadužila i ovlastila Vladu RS-a da izradi nove entitetske zakone o: Vojsci RS-a, Obavještajnoj službi RS-a, Sistemu indirektnog oporezivanja RS-a, Visokom pravosudnom i tužilačkom savjetu RS-a, te o više od 130 drugih zakona i potrebnih propisa u raznim sektorima kojima će RS ukinuti državne zakone i propise i zamijeniti ih entitetskim.
Budući da ni državni Ustav ni ustav entiteta RS-a, kao ni državni ni entitetski zakoni ne dopuštaju entitetskim institucijama da donose zakonski važeće odluke ili zakone o pitanjima koja su već usvojena i uređena državnim Ustavom ili zakonima, navedene radnje i odluke Narodne skupštine RS-a, donesene 10. decembra 2021. godine, predstavljaju nezakonitu uzurpaciju državne ovlasti i krivično djelo protiv ustavnog i pravnog poretka države.
U oktobru 2021. RS je usvojila i u Službenom glasniku objavila neustavni entitetski zakon, stavljajući van snage državni zakon kojim se zabranjuje poricanje genocida u okviru RS-a. Dana 28. decembra 2021. još jedan neustavni zakon objavljen je u Službenom glasniku. Taj Zakon o Agenciji RS-a o lijekovima i medicinskim sredstvima, mogao bi, na što je ukazala Evropska komisija u svom nedavnom pismu vlastima RS-a, dovesti do kolapsa tržišta lijekovima te time građane lišiti osnovnih lijekova.
Ova kriza u Bosni i Hercegovini nema veze sa međuetničkim odnosima; ovo je vještačka kriza koju su izazvali korumpirani političari i njihovi partneri. Oni nemaju podršku opozicije u Narodnoj skupštini RS-a, niti većine građana Bosne i Hercegovine, uključujući i one koji žive u RS-u.
Zemlja je uvučena u političku krizu koja prijeti miru i sada je potreban dobro osmišljen, robustan i koordiniran odgovor samog visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Država, Kanade, Evropske Unije, i njenih saveznika u NATO-u.
Dosadašnje odsustvo takvog odgovora samo je poslužilo ohrabrivanju ambicija g. Milorada Dodika i njegove vladajuće koalicije. Naročito zabrinjavaju izjave zvaničnika vlasti u Srbiji, koji su izrazili podršku planu vladajuće koalicije u RS-u. Usto, secesionisti iz RS-a uživaju podršku Rusije, Kine, čak i nekih država članica EU, poput Mađarske, čiji su otvoreni nacionalizam, ksenofobija i antimuslimanska osjećanja veoma izraženi.
Umjesto odvraćanja, neki u međunarodnoj zajednici samo ohrabruju težnje g. Milorada Dodika za secesijom i njegovu želju da vremenom uništi Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu. Međutim, postoje veoma ozbiljni razlozi zbog kojih Bosnu i Hercegovinu ne treba samo očuvati kao suverenu državu, već je treba dalje jačati.
Bosna i Hercegovina je specifična kulturna zajednica koja postoji više od hiljadu godina i u kojoj građani različitog etničkog porijekla i vjerskih tradicija stoljećima zajedno žive.
Čak i danas, unatoč ratu iz 1990-tih, ogroman broj građana prihvataju postojanje i legitimitet države Bosne i Hercegovine. Evropska studija vrijednosti iz 2019. godine pokazuje da je 74 posto stanovnika ponosno što su državljani Bosne i Hercegovine. Ovo osjećanje je najsnažnije u Distriktu Brčko (88 posto), dok u RS-u 66 posto stanovnika ima isto gledište.
Ni Mirovni sporazum ni Ustav ne daju pravo na secesiju. Bio bi katastrofalan historijski presedan ako bi se ‘entitetu’, čije su političke i vojne vođe (kao i njegova vojska i policija) osuđeni za teške ratne zločine i genocid, sa više od milion protjeranih ljudi, ”dala” nezavisnost.
U proteklih 26 godina, EU i njene države članice, SAD, Kanada i druge zemlje svijeta, kao i mnoge međunarodne organizacije uložile su mnogo političkih, diplomatskih, ljudskih i finansijskih resursa u nastojanju da održe mir i obnove zemlju. Građani Bosne i Hercegovine, Hrvati, Bošnjaci, Srbi, Jevreji, Romi i svi Bosanci koje se identifikuju s određenom etničkom grupom, žele živjeti u miru i skladu koje podstiče demokratija.
Dana 10. januara 2022. Bosanci i Hercegovci svih etničkih grupa i vjera, ateisti i agnostici, zajedno sa prijateljima iz cijelog svijeta okupit će se u Briselu, Ženevi, Londonu, Beču, Oslu, Njujorku, Sent Louisu, Otavi, Torontu, Rimu, Štokholmu, Sarajevu i mnogim drugim gradovima diljem svijeta da podrže jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, njen pluralizam, koegzistenciju i očuvanje te kako bi iznijeli sljedeće zahtjeve visokom predstavniku međunarodne zajednice Christianu Schmidtu, Evropskoj komisiji i vladama Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, država članica Evopske Unije i saveznicima u NATO-u.
1. Plan koji je usvojila i koji sada provodi vladajuća koalicija u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska treba smatrati napadom na trajni mir, ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i 30-godišnju nezavisnost Bosne i Hercegovine, te kao prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu i Evropi.
2. Prioritetno je da se razradi i provede dobro osmišljen, robustan i koordinirani odgovor primarno usmjeren na odvraćanje lokalnih snaga destabilizacije i njihovih stranih mentora, a potom fokus treba usmjeriti na konstruktivne i reformske pristupe. Ovaj odgovor treba da bude kombinacija intervencija, počevši od sankcija i jačanja vojnog prisustva NATO-a/EUFOR-a kao jasnog političkog signala.
3. Potrebna je podrška domaćim institucijama u njihovom odgovoru na napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ponajprije, kroz punu podršku Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine kako bi razmotrio dva već usvojena zakona, kao i sve druge zakone koje bi Narodna skupština RS-a mogla usvojiti. Također je potrebna politička i tehnička podrška državnom pravosuđu kako bi provelo istragu o napadu na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
4. Nedavne izjave i aktivnosti visokorangiranih zvaničnika Vlade Republike Srbije predstavljaju kršenje principa dobrosusjedskih odnosa, koji je u samom središtu razgovora o pristupanju EU, kao i kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Srbije. Države članice EU treba da razmotre suspenziju pristupnih razgovora sa Srbijom ako tamošnja Vlada ne promijeni svoj stav prema Bosni i Hercegovini, uključujući stav koji se odnosi na ratne zločine počinjene tokom 1990-ih.
Potpisnici pisma su oko dvije stotine istaknutih ličnosti iz cijelog svijeta.
