Kultura

UTICAJ SALKA LUBODERA NA KULTURNI PEJZAŽ CRNE GORE

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Salko Luboder, ističe se kao izuzetan kulturolog na Zapadnom Balkanu, ne samo da proširuje granice disciplinarnih pristupa, već i naglašava važnost multikulturalizma u savremenom kontekstu. Njegovo djelovanje postavlja se kao ključna karika u razumijevanju i promovisanju bogatstva kulturnih različitosti koje karakterišu ne samo Crnu Goru, već i Zapadni Balkan. Luboderov pristup multikulturalizmu nije samo teorijski, već se manifestuje kroz konkretne akcije i projekte koji podstiču dijalog među različitim zajednicama. Kroz svoje istraživačke radove, predavanja, javne nastupe, promocije, izdavaštvo. Luboder aktivno radi na promovisanju tolerancije, uzajamnog poštovanja i razumijevanja između različitih kulturnih grupa na Zapadnom Balkanu. Jedan od ključnih aspekata njegovog rada jeste istraživanje načina na koje multikulturalizam doprinosi razvoju društava. Luboder analizira kako se različite kulture uklapaju i dopunjuju, stvarajući bogatu i jedinstvenu kulturnu arabesku. Njegova istraživanja pružaju uvid u pozitivne aspekte međukulturalne interakcije, naglašavajući kako multikulturalno društvo može biti izvor kreativnosti, inovacija i socijalne kohezije. Luboder takođe istražuje i promoviše individualni doprinos pojedinaca u očuvanju i obogaćivanju kulturne baštine. Njegovo djelo naglašava važnost ličnog angažmana u očuvanju tradicija, jezika i običaja, kao i podrške inicijativama koje promovišu inkluzivnost i dijalog između različitih kulturnih grupa. Osim toga, Luboder se angažuje u edukaciji i osnaživanju zajednica, podstičući aktivno učešće pojedinaca u multikulturalnom društvu. Njegov pristup promovisanja kulture multikulturalizma nije samo akademski, već je usmjeren ka stvarnom poboljšanju života ljudi kroz bolje međusobno razumijevanje i saradnju.  Salko Luboder nije samo vodeći kulturolog na Zapadnom Balkanu, već i strastveni zagovornik multikulturalizma koji svojim radom inspiriše druge da prepoznaju i cijene različitost koja obogaćuje naša društva. Njegovo djelovanje ne samo da promoviše već i aktivno gradi mostove između različitih kultura, doprinoseći izgradnji inkluzivnijeg i tolerantnijeg društva.

 OČUVANJE HUMANISTIČKIH VRIJEDNOSTI KROZ POSVEĆEN RAD

Salko Luboder, rođen je u istaknutoj porodici Lubodera, istakao se kao pojedinac posvećen najljepšim humanističkim i kulturološkim vrijednostima ne samo u Rožajama već i na sjeveru Crne Gore. Njegov životni put odražava duboko ukorijenjenu ljubav prema kulturi i naslijeđu manjebrojnih naroda, a njegova predanost ovim vrijednostima čini ga neizostavnim članom kulturne zajednice. Grad odiše inspiracijom koja se reflektuje kroz slikarska platna, književna djela, melodične note i umjetničke izraze. Slikari su pronalazili inspiraciju u prirodnom bogatstvu okoline, prenoseći ljepotu planina i prostranstava na svoja platna. Pisci su tkali priče o životu u ovom gradiću, oplemenjujući riječi slikovitim opisima njegovih ulica i ljudi. Muzičari su stvarali melodije koje odjekuju dušom Rožaja, dok su folkloristi kroz ples i tradicionalne običaje čuvali autentičnost lokalne kulture. U srcu ovog grada, umjetnici su pronašli svoj prostor za stvaranje, a profesori su prenosili znanje i ljubav prema umjetnosti na buduće generacije. Rožaje se ponosi svojim akademskim građanima koji su svojim doprinosom oblikovali intelektualnu scenu i postavili visoke standarde u oblasti obrazovanja. Ova zajednica se, poput mozaika, sastoji od raznovrsnih talenta koji zajedno čine jedinstvenu kulturnu baštinu Rožaja Crne Gore i Sandžaka. Grad je postao mjesto kreativnosti i inspiracije, đe svaki umjetnik, bez obzira na polje izražavanja, pronalazi svoje mjesto pod suncem plavetnog neba Crne Gore.

Luboder potiče iz porodice koja je iznjedrila mnoge intelektualce, a on sam se ističe svojom tišinom i skromnošću. Ovi lični kvaliteti često su karakteristični za istinske intelektualce koji, iako mirni u svojim djelovanjima, uvijek pronalaze prostor i vrijeme da podrže, sačuvaju i promovišu kulturu manjebrojnih zajednica. Njegovo djelovanje širi se izvan granica Crne Gore, obuhvatajući dobar dio i Evrope što dodatno naglašava njegovu širu društvenu relevantnost. Salko Luboder svoju posvećenost kulturi prezentuje kroz mnoge aspekte svog života. Kroz njegovo djelovanje, on postavlja temelje za kontinuiranu podršku i njegovanje bogatstva kulture manjinskih naroda. Duboko svjestan je da kultura ne postoji izvan društva, već je neodvojiva nit društvenog tkiva. Upravo iz tog razloga, Salko Luboder nije samo promoter kulture već i njen aktivni učesnik u njenom oblikovanju i očuvanju. Njegov rad nije usmjeren samo na pojedince već ima širi društveni značaj, budući da sva društva, bez obzira na svoju veličinu, počivaju na kulturi koja ih oblikuje. Moje lično angažovanje i istraživanje njegovog rada od 2021. godine svjedoči o važnosti koju je nesporna kao i njegovom njegovom doprinosu kulturnom naslijeđu. Kroz sami esej se može viđeti kako je Salko Luboder postao ne samo čuvar tradicije već i pokretač pozitivnih promjena u društvu. Njegov doprinos predstavlja svjetionik koji osvjetljava put ka očuvanju i promociji kultura brojnih naroda, čineći ga izuzetnim nosiocem vrijednosti koje čine temelj društva u kojem živimo.

Salko Luboder, je  koautor dvije knjige (“Zločin i odmetništvo Bajrama Hodžića” i “Jagluk sa nebeske sohe”), priređivač je (“U vidokrugu humanizma” – knjiga o stvaralaštvu Zaima Azemovića), i autor priča objavljenih u časopisima u Crnoj Gori i širem regionu, što predstavlja izuzetan primjer akademskog pojedinca čije djelovanje obuhvata širok spektar književnih i kulturnih područja. Salko Luboder se izdvaja kao stručnjak i zaljubljenik u pisano i vizuelno stvaralaštvo, pri čemu je njegova stručnost prepoznata kroz koautorstvo dvije knjige koje se bave temama zločina, odmetništva i kulturnog naslijeđa. “Zločin i odmetništvo Bajrama Hodžića”i “Jagluk sa nebeske sohe” predstavljaju duboko istražene radove koji ukazuju na Luboderovu sposobnost analize i interpretacije kompleksnih tema. Dodatno, njegova uloga kao priređivača knjige “U vidokrugu humanizma” svjedoči o njegovom angažmanu u promociji stvaralaštva drugih umjetnika, ističući posebno djelo Zaima Azemovića. Luboder se tako profiliše kao individua koja ne samo stvara, već aktivno podržava i širi umjetničke vrijednosti svojih kolega. Luboderov doprinos kulturnoj sceni proširuje se i na područje književnih žanrova, budući da su njegove priče objavljene u časopisima u Crnoj Gori i regionu. Njegov autorski pečat prepoznat je i u tekstovima namijenjenim dokumentarnim filmovima, katalozima likovnog stvaralaštva, kao u recenzijama i prikazima knjiga, čime pokazuje raznovrsnost svojih interesovanja i sposobnosti. Salko Luboder se pojavljuje kao istinski kulturni reprezent čiji doprinos književnosti, priređivanju, i promociji umjetnosti oblikuju kulturnu scenu ne samo u Crnoj Gori već i šire. Njegova stručnost, angažman i širok dijapazon interesovanja čine ga ključnom figurom u očuvanju i promociji bogatstva kulturne baštine Crne Gore.

Salko Luboder, višedimenzionalna ličnost i predstavnik kulturne elite, ostavlja trajan pečat na crnogorskom kulturnom pejzažu. Njegova posvećenost kulturi i umjetnosti ogleda se u brojnim ulogama koje je obavljao tokom svoje dosadašnje karijere, čineći ga neizostavnim činiocem bogastva kulturne baštine Crne Gore. Jedna od ključnih tačaka u Luboderovoj karijeri bila je uloga direktora Međunarodnog festivala dječje pjesme “Zlatna pahulja.” Kroz organizaciju ovog festivala, on nije samo pružao platformu mladim talentima, već je i podsticao ljubav prema umjetnosti kod najmlađih. Njegova vizija festivala nije bila samo umjetnička, već i obrazovna, što ga čini ne samo kulturnim liderom već i edukatorom. Uloga uređivanja časopisa “Rožajski zbornik” dodatno ističe njegovu stručnost u oblasti kulture. Kroz ovo izdanje, on pruža prostor lokalnim autorima i umjetnicima da izraze svoj talenat, čime podržava i jača kulturnu scenu Rožaja. Njegova izuzetna posvećenost kulturnom naslijeđu nagrađena je najvećim priznanjem Opštine Rožaje u oblasti kulture – Nagradom “30 septembar.” Ovo prestižno priznanje ne samo što svjedoči o Luboderovim značajnim doprinosima, već i postavlja visoke standarde u promociji kulturnih vrijednosti na lokalnom nivou. Salko Luboder, kao dobitnik Nagrade “30 septembar”, nije samo pojedinac koji je ostavio traga u kulturnom životu Rožaja već je postao sinonim za intelektualnu snagu i kulturološko bogatstvo koje čini temelj čitave Crne Gore. Njegovo djelovanje prelazi lokalne granice, dosežući šire društvene i kulturne krugove, čineći ga dragocjenim resursom za čitavu crnogorsku zajednicu.

SALKO LUBODER KAO DIREKTOR CENTRA ZA OČUVANJE I RAZVOJ KULTURE MANJINA CRNE GORE

Imenovanjem za direktora za Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore 23. aprila 2020. godine, Salko Luboder preuzeo je ključnu ulogu u promociji, očuvanju i prezentaciji bogatstva kulture pripadnika manjebrojnih naroda i drugih manjebrojnih nacionalnih zajednica u zemlji. Njegov angažman predstavlja značajan doprinos afirmaciji multikulturalizma i raznovrsnosti koja čini temelj crnogorskog društva. Kroz svoj rad, Luboder je organizovao niz programa čija je svrha bila promovisanje kulturne baštine manjebrojnih naroda. Produkcija i distribucija programa obuhvataju likovne, muzičke, pozorišne, književne i druge umjetničke manifestacije, čime se stvara prostor za izražavanje različitosti i kulturnog identiteta manjebrojnih naroda naroda. Poseban naglasak stavljen je na organizaciju tribina, okruglih stolova, predavanja i promocija koje se bave temama od interesa za očuvanje i razvoj kulture pripadnika manjebrojnih naroda. Ovi događaji pružaju platformu za dijalog, razmjenu ideja i jačanje svijesti o kulturnoj različitosti koja čini suštinu crnogorskog društva. Jedan od ključnih elemenata Luboderovog rada jest izdavanje knjiga, časopisa i drugih publikacija posvećenih pripadnicima manjebrojnih naroda. Ovaj napor ima dvostruki cilj: očuvanje kulturne baštine kroz pisani oblik i pružanje prilike za autore iz redova manjebrojnih naroda da izraze svoje jedinstvene perspektive. U saradnji sa institucijama kulture na nacionalnom i lokalnom nivou, Luboder doprinosi obogaćivanju kulturnih programa i ostvarivanju ciljeva Centra. Kroz partnerstva sa državnim organima, udruženjima i organizacijama civilnog sektora, poseban naglasak stavljen je na međunarodnu saradnju, sa posebnim fokusom na pripadnike dijaspore porijeklom iz Crne Gore. Ova saradnja ima za cilj jačanje veza između domovine i dijaspore, čuvanje kulturnih veza i promocija crnogorske kulture širom svijeta. Salko Luboder, kroz svoj mandat na čelu Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, ističe se kao strastveni zagovornik multikulturalizma i čuvar kulturne različitosti. Njegova posvećenost unapređenju dijaloga, razumijevanja i poštovanja među različitim zajednicama čini ga ključnom figurom u izgradnji inkluzivnog društva koje cijeni i njeguje različitosti.

Centar za Očuvanje i Razvoj Kulture Manjina Crne Gore, pod vođstvom harizmatičnog direktora Salka Lubodera, postao je ne samo simbol kulturne različitosti u samom srcu Balkana, već i uzor mnogima širom Evrope i među našim iseljenicima širom svijeta svijeta. Kroz predan rad i inovativne pristupe, Salko Luboder i njegov tim postigli su da Centar postane EPICENTAR promocije kulture i multikulturalnosti, čime je Crna Gora postala prepoznatljiva kao svijetli primjer uspješnog suživota različitih etničkih i kulturnih zajednica. Salko Luboder, sa svojom strastvenom posvećenošću očuvanju kulturnog naslijeđa manjinskih zajednica, postavio je temelje za transformaciju Centra. Prvi korak ka postizanju ovog izuzetnog uspjeha bio je fokus na očuvanje jezika, tradicija i običaja svakog manjebrojnog naroda i zajednice unutar Crne Gore. Razumijevanje važnosti jezika kao ključnog aspekta kulturnog identiteta bilo je od suštinskog značaja za Salka Lubodera. Kroz organizaciju jezičkih radionica, promociju književnosti na manjinskim jezicima i kroz  podršku umjetničkim projektima, Luboder je postigao revitalizaciju mnogih jezičkih zajednica, stvarajući snažnu osnovu za očuvanje kulturnog naslijeđa manjina. Pored jezika, Salko Luboder je posvetio posebnu pažnju tradicionalnoj umjetnosti i kulturnom naslijeđu. Organizacija izložbi, koncerata i radionica umjetnosti postala je redovna praksa, pružajući podršku umjetnicima manjebrojnih zajednica da istaknu svoj talenat. Ovaj pristup ne samo da je podržao kulturnu baštinu, već je i omogućio interakciju između različitih kulturnih izraza, stvarajući jedinstvenu i bogatu kulturnu scenu. Salko Luboder je također odigrao ključnu ulogu u obrazovanju i podizanju svijesti o kulturnoj različitosti među građanima Crne Gore. Programi edukacije su usmjereni na promovisanje tolerancije, razumijevanja i poštovanja prema svim kulturnim grupama. Ovi programi su obuhvatili škole, univerzitete i druge obrazovne institucije, čime se mladima pruža prilika da odrastaju sa snažnim senzibilitetom prema kulturnim različitostima. Jedan od ključnih uspjeha Salka Lubodera i Centra leži i u stvaranju međunarodnih partnerstava. Kroz saradnju s kulturnim centrima i organizacijama širom Evrope, Luboder je omogućio razmjenu iskustava, ideja i resursa. Ova internacionalna dimenzija nije samo doprinijela širenju uticaja Centra, već je i stvorila mostove između Crne Gore i drugih evropskih zemalja.

Kulturna Ekspanzija i književno blago Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Od dolaska Salka Lubodera na čelo Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, ova ustanova je ostvarila izuzetne uspjehe u promociji kulturne različitosti kroz objavljivanje niza književnih djela koja su postala neizostavan dio kulturnog identiteta Crne Gore. Ova impresivna književna izdanja, predstavljena u narednim redovima, svjedoče o angažmanu Centra u očuvanju i afirmaciji bogatstva manjinskih kulturnih izraza: “Vraneška Legenda”- Veselin Konjević; “Zapisana Crna Gora 2” – Miomir Maroš; “Rječnik Gornjobihorskog Govora” – Draško Došljak; “Sinergija različitosti, Narodne nošnje manjinskih naroda Crne Gore” (katalog za izložbu); “Kralj Nikola I Muhamedanci” – Čedo Baćović; “Mrtvi Čvorovi” – Haris Zekić; “Polazeći od sebe (Aforizmi)” – Jasmin Ćorović; “Gjerdani Nga Shanllëurfa (Ogrlica iz Shanlleurfa)” – Ruzhdija Axhoviq (prevod na albanski jezik); “Saga Svetlosti – Leksikon Slikari Manjinskih Naroda Crne Gore”; “Svi Naši – Antologija Kratke Proze Albanskih Pisaca Crne Gore” (dvojezično, na albanskom i crnogorskom jeziku); “Memoari Besima Jusufovića” – Saladin Dino Burdžović; “Magloviti Glas Jezera u Svitlaju” – Ledia Dushi (dvojezično, na albanskom i crnogorskom jeziku); “Rječnik Romsko-Crnogorskoga i Crnogorsko-Romskog Jezika (Promengo Alavari)” – Hedina Tahirović-Sijerčić; “Poezija Bokeljskih Hrvata – Antologija Hrvatskog Pjesništva Boke od 16. do 21. Stoljeća”.

SALKO LUBODER ARHITEKTA I PRIJATELJ MULTIKULTURALNOG PROSTORA 

Uloga intelektualca u društvu ima ključnu važnost u oblikovanju kulturnog identiteta i promovisanju vrijednosti suživota. Salko Luboder, briljantan intelektualac, svojim dosadašnjim radom ostavio je neizbrisiv pečat u akademskoj zajednici, iscrtavajući najljepša slova onoga što zovemo multikultura i život. Njegova predanost građanskom angažmanu i promovisanju kulturne različitosti čini ga jedinstvenim i neprocjenjivim resursom, a njegova uloga kao lučonoše slobode, kulture i javne riječi čini ga jedinstvenim junakom građanske Crne Gore. Salko Luboder, kao intelektualac, istakao se svojim briljantnim pristupom istraživanju i promovisanju multikulturalnosti. Njegova istraživanja i radovi postali su referentne tačke u akademskim krugovima, osvjetljavajući različite aspekte kulturnog naslijeđa manjebrojnih naroda i zajednica u Crnoj Gori. Kroz svoje djelovanje, Luboder je otvorio prozore u svijet bogate kulturne baštine, čineći je pristupačnom i razumljivom široj publici. Građanski stav koji Salko Luboder zastupa postao je sinonim za toleranciju, poštovanje i razumijevanje. Njegova dosljednost u promovisanju ovih vrijednosti čini ga istinskim liderom čija se riječ cijeni ne samo u akademskim krugovima, već i među građanima Crne Gore. Njegov doprinos kulturnom pluralizmu odražava se ne samo u njegovim radovima nego i u svakodnevnim gestovima, čime postavlja standarde građanskog angažmana. Crna Gora, sa ponosom, ima jednog Salka Lubodera. Njegova posvećenost suživotu, slobodi izražavanja i promovisanju kulturne različitosti čini ga nezamjenjivim pokretačem pozitivnih promjena u društvu. On nosi luču slobode, kulture i javne riječi, osvjetljavajući put prema inkluzivnijem i bogatijem društvu. Jedan je Salko Luboder jedna je Crna Gora. U zasićenom svijetu đe se često gubi osjećaj za suštinske vrijednosti, Salko Luboder predstavlja svjetionik koji nas podsjeća na snagu kulturnog naslijeđa i važnost očuvanja identiteta. Njegova neumorna predanost unapređenju suživota i kulture  čini ga ne samo intelektualnim divom nego i istinskim herojem čija svjetlost obasjava put budućnosti Crne Gore.

Salko Luboder, je poput neba što pokriva svaki horizont, pronašao je svoje posebno mjesto u životima brojnih prijatelja, slikara, književnika, intelektualaca, profesora tkajući niti prijateljstva koje sežu duboko u naša srca. Njegova podrška je kao nevidljiva ruka koja prijatelje podigne kad padnu, a njegova prisutnost predstavlja svetionik časnog života posvećenog drugom i drugačijem. Kroz sve izazove i radosti, Salko je  neizostavan dio našeg kulturnog establišmenta. Prijateljstvo sa njim je kao da stojimo zajedno na vrhu Lovćena ili Hajle, osvajajući životne vrhunce i dijeleći tišinu koja govori više od riječi. Salko Luboder je poput širokog horizonta, koji  obuhvata različitost ljudi i kultura, donoseći bogatstvo iskustava i razumijevanje. Neka naše prijateljstvo bude kao rijeka Ibar koja teče kroz vrijeme i vjekove neprestano se oblikujući i prilagođavajući novim izazovima. Jedna je Crna Gora jedan je Salko Luboder. 

IZ BOGATE BIOGRAFIJE SALKA LUBODERA IZDVAJAM:

Salko Luboder rođen je 23. januara 1961. godine u Rožajama. Završio je Interdisciplinarne studije novanarstva na Univerzitetu ,,Kiril i Metodij” u Skoplju i stekao zvanje diplomirani novinar. Bio je novinar ,,Pobjede” saradnik Radija Crne Gore, beogradskog ,,Blica” i još jednog broja glasila u regionu. Pored ostalog, bio je poslanik u Skupštini Crne Gore i direktor Centra za kulturu u Rožajama. U periodu od 2. februara 2017. do 23. aprila 2020. godine bio je savjetnik predsjednika Vlade, nakon čega ga je Vlada imenovala za direktora Javne ustanove Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Bavi se publistikom i umjetničkom kritikom. Koautor je dvije knjige (,,Zločin i odmetništvo Bajrama Hodžića” i ,,Jagluk sa nebeske sohe”), priredio je knjigu o stvaralaštvu Zaima Azemovića ,,U vidokrugu humanizma”, autor je priča koje su objavljene u časopisima u Crnoj Gori i regionu, tekstova za dokumentarne filmove, kataloge likovnog stvaralaštva, recenzija i prikaza knjiga. Bio je direktor Međunarodnog festivala dječje pjesme ,,Zlatna pahulja.” Utemeljivač je kulturno-turističke manifestacije ,,Dani gljiva i ljekovitog bilja”  koja je nagrađena priznanjem ,,Crnogorski oskar”. Uređivao je časopis Rožajski zbornik. Dobitnik je najvećeg priznanja Opštine Rožaje u oblasti kulture Nagrade ,,30 septembar.”

Related posts

Izvedbom predstave „Smrt Omera i Merime „ počeo je program obilježavanja 20-te godišnjice udruge Mladi Tuzle

Dijaspora BiH Administrator

ZLATNE GODINE 2021-2023 CENTRA ZA OČUVANJE I RAZVOJ KULTURE MANJINA CRNE GORE POD VOĐSTVOM SALKA LUBODERA

Dijaspora BiH Administrator

INTERVJU SA VLADIMIROM-VLADOM KNEŽEVIĆEM DIREKTOROM CENTRA ZA KULTURU ,,HUSEIN BAŠIĆ”-PLAV

Dijaspora BiH Administrator

Izložba Muzeja ratnog djetinjstva otvorena u Tuzli

Dijaspora BiH Administrator

Dani kulture Bošnjaka u Podgorici: TRIBINA “ŽIVA VODA” i  GLASOVI  ŽENA U POEZIJI

Dijaspora BiH Administrator

SAŠA BOŽOVIĆ DECENIJE POSVEĆENOSTI KULTURI

Dijaspora BiH Administrator

Leave a Comment