Pogledi

POGLED IZ CRNE GORE: GEOPOLITIČKE IGRE MOĆI KAKO RAT U UKRAJINI REDIFINIŠE SVJETSKI POREDAK

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Na dvogodišnjicu rata u Ukrajini, suočavamo se sa jednim od najznačajnijih geopolitičkih sukoba početka 21. vijeka. Ovaj rat nije samo lokalni ili regionalni sukob; to je kriza koja je duboko promijenila međunarodne odnose, sigurnosne politike i globalnu geopolitičku dinamiku. U centru ovog sukoba je Ukrajina, zemlja koja se bori za svoj suverenitet i teritorijalni integritet, suočena sa agresijom koja ima dalekosežne posljedice ne samo za nju već i za cijeli svijet. Podirivanje Ukrajine počelo je još 2014. godine, ali je njegova najnovija i najintenzivnija faza počela 2022., kada je Rusija pokrenula punu vojnu invaziju na Ukrajinu. Ova agresija nije samo pokušaj promjene granica silom, već i izazov međunarodnom pravnom poretku koji zabranjuje takve akte. Rusija je, svojim djelovanjem, otvoreno dovela u pitanje temelje međunarodne bezbjednosti i stabilnosti, pokazujući spremnost na upotrebu vojne sile za ostvarivanje svojih geopolitičkih ciljeva.

Razaranje, otpor i međunarodne posljedice

Ruska invazija na Ukrajinu rezultirala je velikim humanitarnim katastrofama, uključujući na desetine hiljada civilnih žrtava, milijone izbjeglica i raseljenih osoba, kao široko i bestijalno uništavanje infrastrukture. Ukrajina se hrabro suprotstavila ovoj agresiji, pokazujući iznenađujući otpor i snagu ali i sposobnost da mobilizuje međunarodnu podršku. Zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama i članicama Europske unije, pružile su Ukrajini vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć, dok su istovremeno uvele sveobuhvatne sankcije protiv Rusije u pokušaju da ograniče njenu vojnu moć i ekonomsku sposobnost. Ruska vojna strategija u Ukrajini, koja uključuje masovna bombardovanja civilnih područja, pljačke, silovanja, uništavanje spomenika kulture, ubisttva, prisilna premještanja stanovništva i drugi ratni zločini, ukazuje na brutalnost i nemilosrdnost kojom se vodi ovaj sukob. Optužbe za genocid i etničko čišćenje u nekim djelovima Ukrajine izazvale su međunarodnu osudu i pozive na odgovornost.

Ruska invazija na Ukrajinu rezultirala je ozbiljnim humanitarnim, kulturnim i ekonomskim posljedicama. Prema podacima Kncelarije Visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR), od 24. februara 2022. do 24. septembra 2023., zabilježeno je 27.449 civilnih žrtava u Ukrajini, uključujući 9.701 smrtni slučaj i 17.748 povrijeđenih i ranjenih​​. UNESCO je verifikovao oštećenja na 342 lokacije kulturne baštine, uključujući 127 vjerskih mjesta, 150 zgrada od istorijskog i/ili umjetničkog interesa, 31 muzej, 19 spomenika, 14 biblioteka i 1 arhiv​​. Također, zabilježena je masovna prisilna premještanja civila, s oko 7 milijona interno raseljenih osoba unutar Ukrajine i milijonima koji su potražili utočište izvan zemlje​​. Ekonomski gubitci su ogromni, sa procjenama štete na infrastrukturi koja premašuje 100 milijardi dolara​​. Ove brojke samo su dio priče. Stvarni brojevi su vjerojatno znatno veći zbog izazova u prikupljanju podataka u područjima intenzivnih sukoba. Ruske vojne akcije u Ukrajini ne samo da su uzrokovale neprocjenjive gubitke ljudskih života i patnje, već su takođe dovele do širokog uništenja ukrajinske kulturne baštine i teških ekonomskih gubitaka koji će imati dugotrajne posljedice na ukrajinsko društvo i ekonomiju.

Pogledi na budućnost: Izazovi i mogućnosti

Budućnost rata u Ukrajini i dalje je neizvjesna. Mogući scenariji uključuju dugotrajan zamrznuti sukob, diplomatsko rješenje koje bi osiguralo Ukrajini suverenitet i teritorijalni integritet, ili daljnju eskalaciju koja bi mogla uključiti i druge zemlje. Jedno je sigurno: posljedice ovog rata osjećat će se godinama, ako ne i decenijama. Geopolitičke tenzije između Rusije i Zapada dostigle su nivo neviđen još od vremena Hladnog rata, dok je NATO jačao svoje istočne granice u odgovoru na rusku agresiju. U međuvremenu, međunarodna zajednica mora se suočiti sa ruskom politikom koja uključuje pokušaje redefinisanja međunarodnih granica silom i izazivanje stabilnosti u Evropi. Ovaj rat nije samo test za Ukrajinu; to je test za međunarodni poredak, principe suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i za sposobnost međunarodne zajednice da se suprotstavi agresiji i zločinima protiv čovječnosti.

Budućnost rata u Ukrajini ostaje duboko neizvjesna, pri čemu Ujedinjene nacije igraju ključnu ulogu u zalaganju za mir i rešavanju širokog spektra posljedica sukoba. Generalna skupština UN zahtijeva hitan prekid rata i povlačenje Rusije, naglašavajući potrebu za pravednim i trajnim mirom koji poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš ponovio je ovo mišljenje, ističući tešku situaciju za civile u Ukrajini i pozivajući na mir u skladu sa Poveljom UN i međunarodnim pravom. Uprkos ovim pozivima, politički lider UN je upozorio da se sukobu “ne nazire kraj“, ističući katastrofalne posljedice koje je donio u smislu smrti, razaranja i destabilizacije. Gutereš je izjavio da je vrijeme za pregovore o okončanju ovog „nepobjedivog“ rata, ističući uzaludnost sukoba i ogromnu ljudsku patnju koju je izazvao. Međunarodna zajednica se suočava sa izazovom pronalaženja diplomatskog rješenja za obezbjeđivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, a istovremeno se suočava sa širim geopolitičkim tenzijama između Rusije i Zapada koje je rat pojačao. Ova situacija testira principe međunarodnog prava, efikasnost institucija globalne vlasti i sposobnost međunarodne zajednice da spriječi dalju eskalaciju i obezbijedi odgovornost za počinjene zločine. Konflikt koji je u toku u Ukrajini je oštar podsjetnik na važnost međunarodne solidarnosti i potrebu za zajedničkim naporima za podršku miru, pravdi i oporavku u regionu. Kontinuirani napori UN da posreduju u sukobu i rješavaju njegove humanitarne i bezbjednosne posledice su od ključnog značaja u tom pogledu.

Suočavanje sa izazovima i traženje puta naprijed

Dvije godine rata u Ukrajini podsjetnik su na brutalnu realnost međunarodnih odnosa i ljudske patnje koju rat donosi. Dok se svijet suočava sa ovim izazovom, važno je ne samo osuditi agresiju i zločine koji su počinjeni, već i raditi na izgradnji trajnog mira i stabilnosti, ne samo u Ukrajini već i širom Europe i svijeta. To zahtijeva diplomatsku vještinu, političku volju i iznad svega, obnovljenu predanost temeljnim principima međunarodnog prava i ljudskih prava. Analize i izveštaji naglašavaju duboku zabrinutost zbog ruske politike u Ukrajini, koja pokazuje znake genocidne akcije. Jedan od ključnih izvora koji istražuju ovo pitanje je izveštaj Instituta „Nev Lines i Centra za ljudska prava Raoul Vallenberg“, koji je identifikovao Rusiju kao prekršioca Konvencije UN o genocidu, upozoravajući na ozbiljan rizik od genocida već u prvim mjesecima. potpune invazije Rusije na Ukrajinu. Ovaj izvještaj, zajedno sa drugim analizama, pokazuje kontinuiranu i intenziviranu retoriku i akciju koja podstiče genocid, uključujući dehumanizirajuće vojne postavke kao što je „desatanizacija“ Ukrajinaca putem moćnih platformi koje podržava ali i plaća država.

U svom radu za „Project Sindicate“, Džejson Stenli upoređuje trenutno rusko rukovodstvo sa tehnikama nacističke propagande, naglašavajući opasnosti ruske ideje o „Ruskom miru“ (Ruski svijet) i njene genocidne implikacije. Prema Stenliju, promocija ruskog identiteta kao genocidne, antagonističke ideološke društvene grupe pokazuje duboko ukorijenjenu prijetnju koja teži potpunom uništenju Ukrajine i ukrajinskog naroda. Ove analize sugerišu da ruska politika prema Ukrajini nije samo prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, već i duboko zabrinjavajući presedan za međunarodni poredak i pravila koja štite ljudska prava i osnovne slobode. Ruska prijetnja nuklearnim arsenalom dodatno komplikuje ovu situaciju, čineći ruski faktor izuzetno opasnim i pogubnim ne samo za zemlje Evrope, već i za globalnu stabilnost. U svijetlu ovih nalaza, važno je ne samo osuditi agresiju i zločine koji su počinjeni, već i intenzivirati diplomatske i pravne napore na izgradnji trajnog mira i stabilnosti, uz poštovanje međunarodnog prava i ljudskih prava. Rad na izgradnji trajnog mira i stabilnosti, ne samo u Ukrajini već i širom svijeta, zahteva obnovljenu posvećenost principima međunarodnog prava i ljudskih prava, kao i diplomatiju i političku volju da se suprotstavi agresiji i zaštiti globalni poredak zasnovan na pravilima.

Related posts

Ahmed Husagić: BiH konačno mora postati dio modernog demokratskog svijeta

Dijaspora BiH Administrator

Test za EU i NATO: Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan nova meta Putina?

Dijaspora BiH Administrator

NEIZBRISIVA LJAGA NA VEČERNJAKOVOM PEČATU

Dijaspora BiH Administrator

ESAD JAGANJAC IZ LONDONA: JE LI VRIJEME ZA SVEBOSANSKI SABOR?

Dijaspora BiH Administrator

Pogled iz Amerike: Najveći neprijatelji države uspostavljaju svoju vlast na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine

Dijaspora BiH Administrator

SRETAN VAM DAN BOŠNJAKA CRNE GORE, DRAGA BRAĆO!!!

Dijaspora BiH Administrator

Leave a Comment