Nedelja 2. Oktobra je po mnogo čemu dan D kako za državu BiH, tako i za njeno otuđeno pravosuđe
Ko god pobijedi na ovim izborima mora odmah krenuti u reformske procese, da državu Bosnu i Hercegovinu digne na noge, a prvi od tih procesa trebala bi da bude reforma pravosuđa, koja je uz jaku podršku SAD-a započeta 2003.godine, ali zaustavljena destruktivnim djelovanjem retrogradnih vladajućih struktura. Zato je nedelja 2. Oktobra po mnogo čemu dan D i za bh pravosuđe. Postojeća vlast je u mnogim segmentima razvlastila državu, srozala je i oborila na koljena. BiH je postala baruština, zabokrečina, u kojoj obespravljeni građani k’o žabe krekeću i nadaju se proljeću, sa kojim će se država osnažiti i dobiti potreban zamah, koji će je dići na noge i uspraviti. A to je uz famoznih 14 prioriteta markiranih od strane EU prije svega vraćanje povjerenja u zajedništvo i reintegracija društva u cjelini. To je rušenje svih podjela koje su nam nametnuli drugi i koje smo sami nesmotreno i pod pritiskom drugih produbili.
Bh. zakonodavna, izvršna i sudska vlast
Svaka država u svijetu ima zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, ima Ustav, zakonske i podzakonske akte. Ima ih i BiH, ali neke samo normativno, formalno, ne suštinski. Svaki složeni sudski proces se koči, odlaže, traje u nedogled. Čest izgovor je da nema zakona, da su nedorečeni. Zakoni možda i jesu manjakavi, nedorečeni u nekim odredbama, ali nisu neprovodivi i daju dovoljno osnova za regularan zakonski tok, kao osudu i sankcije kada izostane. Nije daleko od istine da je u BiH više onih koji koče provedbu zakona i štite kriminalce i zločince, nego onih koji ih provide.
Pravosuđe
Pod pojmom pravosuđe u užem smislu podrazumjevaju se sudovi i tužilaštva (koji su nosioci pravosudnih funkcija i vršioci sudske vlasti) a u širem smislu tu su i advokati, medijatori, pravobranilaštva, organi javne vlasti, sudski vještaci, notari i nevladine organizacije. To je složen sistem koji treba da bude garant pravne države, a sudovi kao nosioci sudske vlasti imaju zadatak da sve u državi obavežu da se ponašaju po zakonima koji u njoj važe. Osnovni uvjet da to ostvare je da pravosuđe bude nezavisno i nepristrasno.
Organizacija BiH pravosuđa
Sudski sistem BiH čini složena mreža osnovnih (u FBiH općinskih), kantonalnih (u Rs), entitetskih i državnih sudova. Nadležnost odnosno jurisdikcija ovih sudova je mjesna (odnosi se na određenu teritoriju) i stvarna ( sudi se po vrsti predmeta), tako su za krivična djela za koja je zaprijećena kazna preko 10 ili više godina u FBiH nadležni kantonalni, a u Rs okružni sudovi.
Sudski sistem BiH čine: Sud BiH, 3 ustavna suda – Ustavni sud BiH, Ustavni sud FBiH i Ustavni sud Rs, 2 entitetska suda- Vrhovni sud FBiH i Vrhovni sud Rs, 16 kantonalnih sudova – 10 u FBiH, 5 u Rs i 1 u Brčko distriktu, 52 općinska i osnovna suda – 32 u FBiH, 19 u Rs i 1 u Brčko Distriktu, 5 okružnih privrednih sudova u Rs, Viši privredni sud u Banja Luci. U sudovima radi oko 1000 sudija.
Sudovi u sudskom postupku rješavaju sporove između stranaka. U postupku pomažu sudski vještaci, a presude i rješenja donose sudije. Stranke u postupku mogu biti građani, domaće i međunarodne društvene i privredne organizacije i organi vlasti.
U BiH postoji jedan državni i dva entitetska ustavna suda, sud Rs i sud FBiH. Državni Ustavni sud BiH je najviši sud u BiH, a uspostavljen je po Anexu IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Ustanovljen je maja 1997.g. sa sjedištem u Sarajevu. Sačinjava ga 9 sudija od kojih 6 biraju parlamenti entiteta- Predstavnički dom FBiH bira 4, Narodna skupština Rs 2, a preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.
Tužilaštvo BiH čine: Tužilaštvo BiH, Tužilaštvo Brčko distrikta, 2 entitetska tužilaštva, 10 kantonalnih tužilaštava u FBiH, 5 okružnih tužilaštava u Rs i Specijalno tužilaštvo Rs za suzbijanje organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala. Zaposleno oko 315 tužilaca.
Tužilaštva krivično gone osobe za koje postoji sumnja da su počinili krivična djela. U radu usko surađuju s policijom. Optužnicu tužilac dostavlja sudu. Kada policija posumnja da je neko počinio krivično djelo o tome obavještava tužilaštvo, koje o tome otvara istragu. Svaki građanin ima pravo prijaviti izvršenje krivičnog djela, ako o tome ima saznanje.
Na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH, a da bi se po evropskim standardima osigurali ujednačeni standardi za imenovanja i disciplinsku odgovornost sudija i tužilaca na cijeloj teritoriji BiH, Parlamentarna skupština BiH je u junu 2004.g. formirala Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV). Primarni cilj bio je osigurati ujednačene standarde za imenovanje i disciplinsku odgovornost sudija i tužilaca na cijeloj teritoriji BiH.
Interese stranaka pred sudovima zastupaju advokati, a u određenim situacijama (osim u krivičnom postupku) interese građana mogu štititi i nevladine organizacije. U svim postupcima, osim krivičnog, građani se mogu zastupati sami. Advokati u krivičnim predmetima zovu se branioci. Posebna vrsta branioca su branioci po službenoj dužnosti, koje osobama lošeg mentalnog zdravlja i slabog imovnog stanja dodjeljuju sudovi. Svi ostali svoje branioce biraju i plaćaju sami. U svim složenim predmetima odbrana putem advokata je obavezna. U određenim situacijama građane u postupku mogu štititi nevladine organizacije.
Nužnost reforme pravosudnog sistema BiH
Bh. pravosuđe je oteto od građana BiH i građani ga moraju vratiti pod svoju kontrolu. To se se ne može postići bez okončanja ranije započetih reformskih procesa i promjene aktuelne vlasti.
Da se BiH država izgradi kao demokratska i samoodrživa, potrebno je reformirati pravosudni sistem BiH, što je već duže vrijeme u glavnom fokusu domaćih i međunarodnih aktera. Značajne promjene uvedene su već davne 2003.godine, kada je na državnom nivou osnovano Ministarstvo pravde BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće, kada su rekonstruisani sudovi i tužilaštva, reimenovane sudije i tužioci, proširena nadležnost na krivična djela ratnih zločina, terorizma i kriminala, kojima se i danas ugrožavaju mir i sigurnost zemlje. Uvedena je i Misija OSCE-a za praćenja rada pravosudnog sektora s ciljem da svi ljudi imaju jednak pristup pravdi, da se osigura dosljedna primjena zakona, da se poštuje pravo optuženog na pravično suđenje, da se prema optuženim i žrtvama postupa s poštovanjem i uz određeni stepen zaštite, da se osigura neovisnost sudstva. Misija OSCE-a pomaže BiH u ispunjenju obaveza kako bi se približila evro-atlanskim integracijama.
Sve to pokazalo se nedovoljno efikasnim i učinkovitim. Zbog rascjepkane institucionalne strukture i nedovoljne koordinacije pravosudni sistem BiH još nije dosegao nivo da odražava principe vladavine prava. Još se mora čekati da vladavina prava zaživi u BiH, što je i jedan od ključnih uvjeta za ulazak u EU.
Stanje u BiH pravosuđu je zabrinjavajuće; zato je s pravom sve više na meti napada, posebno zbog nerada i korupcije. Produžetak rada na reformi Bh. pravosuđa je imperativ za ozdravljenje društveno- političkog poretka u BiH. Eliminacija Tegeltije, pomjeranje Gordane Tadić, slučaj Dijane Kajmaković i nekih drugih su samo polazna stanica na tom putu.
Jedan od važnih elemenata u reformi pravosuđa je unapređenje izvršnog postupka, o čemu se u prisustvu većeg broja zainteresiranih ozbiljno debatovalo 16.5.2022.g. na sastanku u Sarajevu u saradnji sa Vladom Kraljevine Švedske.
Prema izvještajima nadležnih službi zaduženih za praćenje rada pravosuđa rad pravosuđa bio je efikasniji 2015. nego danas, a podložnost sudaca i tužitelja primanju mita u 2021.g bila veća nego i jedne prethodne godine. Procesiranje korupcije u bh pravosuđu je na najnižem nivou u zadnjih osam godina. Uprkos tome, vlada SAD i dalje pruža aktivnu podršku Bh. pravosuđu u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Vraćanje povjerenja u pravosuđe je od suštinske važnosti
BiH pravosuđe je zatvoreni sistem i otuđeni centar moći.
Kako neki rekoše, “pravosuđe je stablo koje se razgranalo, listalo, ali nema plodova”…
Unapređenje pravosudnog sistema bh. je jedan od ključnih zadataka novog izbornog ciklusa, nakon 2. Oktobra. Svima je jasno da sa ovom političkom garniturom nema rješenja ni za pravosuđe. Potrebni su novi ljudi, stručni, sposobni i opredjeljeni, privrženi svojoj zemlji BiH i njenom narodu.
Vraćanje povjerenja u pravosuđe je od suštinske važnosti, a da se to postigne nužno je osigurati integritet i nezavisnost pravosuđa i odgovornost pravosudnih organa. U tom pravcu jedan od prioriteta je izmjena Zakona o VSTV-u i uz to uspostava profesionalne jedinice za integritet u okviru Sekretarijata VSTV-a, na što je nedavno ukazao i Specijalni predstavnik i šef Delegacije EU u BiH ambasador Johann Sattler.
Nezadovoljstvo građana izaziva dužina trajanja sudskih procesa. Sudski postupak mora biti efikasan i završiti u razumnom roku. A koda nas, što je neshvatljivo, obični procesi, koji se u drugim zemljama okončavaju najduže za godinu dana, kod nas traju 3,5 ili čak 10 godina. A sve što traje dugo nije pravda. Ni jedan proces visoke korupcije zadnjih godina nije doveden do kraja, osim jednog koj je završen oslobađajućom presudom..
Bh. pravosuđe treba dobro pročistiti, pročistiti močvaru pravosuđa i dovesti stručne i moralne ljude…Sudija mora imati moralni ugled da bude sudija. Postoje indicije da su neki čelni ljudi u pravosuđu korumpirani, što se očituje i kroz namještanje predmeta- davanje predmeta poslušnicima da ih rješavaju, obustavu postupaka, oslobađajuće presude…Nije tajna da je dugogodišnju Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, dok je bio na toj funkciji, bio u stalnom dosluhu sa Miloradom Dodikom, tada osumnjačenim za mnoge nezakonitosti i rad protiv države.
Tužiteljstvo je najslabija karika našeg pravosudnog lanca. A važna karika tog lanca je i policija, sa kojom se uvijek ne možemo pohvaliti.
Pravosuđe treba osloboditi od političkog uticaja. Učiniti ga nezavisnim u odlučivanju. U tom kontestu treba shvatiti i pismo koje je upravo sada na adresu tužilaca bh. Tužilaštva poslao Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt. Ali trebaju i sankcije za nosioce pravosudnih funkcija, ali ne simboličke kao sada umanjivanjem plate za neki zanemarljiv procenat, prebacivanje u drugi odjel ili na drugo, često još bolje radno mjesto.
Opšte je poznato da su političke stranke duboko ušle u bh pravosuđe, postavile svoje ljude na ključne položaje i preko njih odlučuju… kao i to da je pravosuđe konstantno i pod jakim uticajem drugih domaćih i stranih lobija.
Ali za stanje u bh. pravosuđu značajan stepen odgovornosti snosi Međunarodna zajednica, jer ništa ne preduzima da se onemogući stalno miješanje iz vana u rad pravosudnih organa.
Istina je da bh. pravosuđe radi u dosta teškim uslovima, da su suci i tužioci slabo plaćeni i nedovoljno zaštićeni. A bez njihove zaštite, nema ni države…
Ne smije se zanemariti činjenica da BiH ima dugu i dobru tradiciju u pravosuđu…Pravni poredak nametnut BiH prije 20 godina nema puno zajedničkog sa našom dobrom pravnom tradicijiom, što često ističu dobri poznavaoci našeg pravosudnog sistema.
A sve ovo su samo neki od fakata koje karakterišu bh. pravosuđe i ukazuju na pravce u kojima treba vršiti promjene i poboljšanja.
Sada, možda više nego ikad, treba nam više mostova a manje zidova. A toga nema bez zdravog pravosuđa.
Sutrašnji izbori su prilika za svakog od nas da nešto učinimo za nas same i našu državu Bosnu i Hercegovinu. A to je da budemo odgovorni, iziđemo na izbore i glasamo za najbolje među nama koji će nas naredne četiri godine složno i odgovorno voditi putem sreće i blagostanja, svjesni da samo odgovorni građani prave odgovornu vlast, a neodgovorni neodgovornu vlast. A od tih kojima sutra damo svoj glas u monogome ovisi kakav ćemo imati pravosudni sistem, kao jedan od glavnih stubova države.
Burlington 30.9. – 01.10.2022 Zijad Bećirević
