Pogledi

POGLED IZ AMERIKE: TROGLAVO PREDSJEDNIŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Bosanski rogovi u Dejtonskoj vreći

Predsjedništvo BiH je najviši izvršno-politički organ i skupni poglavar države Bosne i Hercegovine. Čine ga 3 člana: po jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin (nema pripadnika drugih naroda- Ostalih). Od kada je formirano ne funkcionira skladno i sukladno. Ili ga treba zamjeniti sa jednom glavom ili mu dodati i glavu Ostalih.

Predsjedništvo BiH sa Vijećem ministara čini državnu izvršnu vlast

Sastav, izbor, nadležnost, odlučivanje Predsjedništva uređeni su Dejtonskim Ustavom BiH, Izbornim zakonom i Poslovnikom o radu Predsjedništva. Mandat članova Predsjedništva traje 4 godine, s pravom na dva uzastopna mandata. Po odluci Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) mandat članova Predsjedništva od 1996 do 1998. trajao je samo dvije godine. Po načelu rotacije predsjedavajući Predsjedništva mijenja se svakih 8 mjeseci. Plata članova Predsjedništva je oko 6.000 KM mjesečno.

Članovi Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda biraju se na području FBiH, a član Predsjedništva iz reda srpskog naroda bira se izravno u entitetu Rs. Ovakvim načinom izbora onemogućeno je Bošnjacima i Hrvatima s područja Rs i Srbima s područja FBiH da biraju svoje predstavnike u Predsjedništvo BiH, što predstavlja diskriminaciju. Još je nepovoljniji položaj Ostalih, koji ni na koji način ne mogu biti birani. Mada postoje presude Ustavnog suda po kojima su ove anomalije trebale biti otklonjene, već preko 13 godina postoje otpori da se provedu.

Nadležnost Predsjedništva BiH

Predsjedništvo BiH: 

1. Vodi vanjsku politiku BiH 

2. Zastupa državu u međunarodnim organizacijama i institucijama

3. Imenuje dvije trećine ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH sa teritorije FBiH 

4. Pregovara o sklapanju, ratifikaciji i otkazivanju međunarodnih ugovora BiH, uz pristanak Parlamentarne skupštine

5. Izvršava odluke Parlamentarne skupštine

6. Predlaže godišnji Budžet Parlamentarnoj skupštini, po preporuci Vijeća ministara i podnosi godišnje izvještaje o troškovima Predsjedništva

7. Po ukazanoj potrebi koordinira rad sa međunarodnim i nevladinim organizacijama

8. Imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara, uz odobrenje Parlamentarne skupštine

8. Vrši i druge poslove po zahtjevu Parlamentarne skupšine, uz pristanak entiteta 

Predsjedništvo izražava i osigurava interese i ravnopravnost tri konstitutivna naroda. 

Uloga i značaj Predsjedništva BiH u vanjskoj politici ograničeni su zbog izraženih unutarnjih protuvriječnosti, u velikoj mjeri uslovljenih lošim ustavnim rješenjima, koja proizilaze iz Dejtonskog ustrojstva države. 

Vanjska politika BiH

Vanjska politika je politika koju jedna država vodi prema drugim državama, radi zaštite svojih interesa, a izražava se kroz deklaracije, sporazume, službene izjave…Odluke iz domena vanjske politike donose se u ministarstvu vanjskih poslova ili u parlamentu i preko misija u drugim državama.

Vanjska politika BiH su aktivnosti koje BiH kao nezavisna, suverena i međunarodno priznata država provodi preko svojih nadležnih institucija radi ostvarivanja postavljenih ciljeva, kroz saradnju na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu sa suverenim državama i drugim međunarodnim organizacijama i subjektima, po principima Povelje UN i drugim principima međunarodnog prava. 

Vođenje vanjske politike BiH je u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH. 

BiH je jedina zemlja u okruženju koja nema Zakon o vanjskim poslovima.

Sastav Predsjedništva BiH u prethodnim mandatnim periodima:

1996 – 1998 Prvi saziv od 13.10. 1996 do 12.10.1998. Alija Izetbegović (SDA), Krešimir Zubak (HDZ BiH), Momčilo Krajišnik (SDS).

1998-2002  Drugi saziv od 13.10.1998 do 28.10.2002: Alija Izetbegović (SDA) 13.10. 1998 do 14.10.2000, Halid Genjac (SDA) od 14.10. 2000 do 30. 8.2001, Beriz Belkić (SBiH) od 30.8. 2001 do 20. 10. 2002.g, Ante Jelavić (HDZ BiH), od 13.10.1998 do 7.8.2001, Jozo Križanović (SDP BiH) od 7.8. 2001 do 20.10.2002,  Živko Radišić (SP RS).

2002 – 2006 Treći saziv od 28.10.2002 do 6.11.2006: Sulejman Tihić (SDA),  Dragan Čović (HDZ), Ivo Miro Jović (HDZ BiH), Mirko Šarević (SDS), od aprila 2003. Borislav Paravac( SDS).

2006 – 2010 Četvrti saziv od 6.11.2006 do 17.11.2010: Haris Silajdžić (S BiH), Sulejman Tihić (SDA) Željko Komšić (SDP BiH), Nebojša Radmanović (SNSD).

2010-2014 Peti saziv od 17.11.2010 do 17.11.2014: Bakir Izetbegović (SDA), Željko Komšić (SDP BiH), Nebojša Radmanović (SNSD).

2014 – 2018  Šesti saziv od 17.11.2014 do 20.11.2018:    Bakir Izetbegović (SDA), Dragan Čović (HDZ BiH), Mladen Ivanić (PDP).

2018 – 2022 Sedmi saziv od 20.11..2018 do 16.11.2022: Šefik Džaferović (SDA), Milorad Dodik (SNSD), Željko Komšić (DF).

2022 – 2026 Osmi saziv od 16.11.2022 do…2026: Denis Bećirović (SDP), Željka Cvijanović (SNSD) Željko Komšić (DF). 

Aktuelni sastav Predsjedništva BiH

Predsjedništvo BiH za mandatni period 2022- 2026. konstituisano je 16.11.2022.g. u sastavu: Denis Bećirović (SDP), Željka Cvijanović (SNSD), Željko Komšić (DF). Prva predsjedavajuća, i prva žena, po sistemu etničke rotacije je Željka Cvijanović. Njenom izboru nije smetalo, iako je pod sankcijama V. Britanije zbog podrivanja stabilnosti, funkcionalnosti i pravnog okvira BiH. Izrazila je potrebu za dijalogom i mostovima saradnje. Za Komšića je prioritet jedinstvo države, a za Bećirovića euro- atlanske integracije i očuvanje vrijednosti demokratskog društva.

Neke aktivnosti članova Predsjedništva u tekućem mandatnom periodu

Kako će djelovati troglavo Predsjedništvo BiH već se pokazalo u njihovim prvim nastupima i postupcima. 

Sva tri člana Predsjedništva nastupaju zajedno i vode u istom pravcu samo kad su nečim uslovljeni. Umjesto da su jedinstveni u odlučivanju, jer predstavljaju državu i zastupaju interese države, njihovi stavovi su pretežno u omjeru 2:1 ili dijametralno suprostavljeni. Prema do sada viđenom, moglo bi se reći da su Željko Komšić i Šefik Džaferović u prethodnom mandatu imali u više suglasja, nego što ga u ovom imaju Željko Komšić i Denis Bećirović.

Na početku mandata lako su se složili samo u odluci da svih troje odu na predsjednički doručak u Ameriku, gdje su se zajedno susreli sa dužnosnicima predsjednika Bidena, a po tom odvojeno sa predstavnicima raznih nevladinih udruga. 

Članovi Predsjedništva 15.2.2023. posjetili su Brisel, a 25.2. 2023.g.na poziv predsjednika Recepa Erdogana bili u radnoj posjeti R Turskoj.

Na vanrednoj sjednici 20.3.2023. Predsjedništvo je utvrdilo Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2023.g. sa dva glasa “Za”, a jedan “Protiv”. Komšić je bio protiv zbog povećanja plata dužnosnicima i zbog toga što nisu predviđena sredstva za nabavku opreme za oružane snage BiH. 

Bez obzira što potiču iz reda bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda članovi Predsjedništva bi morali jednako zastupati sve narode i građane BiH, ali se to do sada ne ostvaruje. Kako reče g. Komšić po njegovom sjećanju to se dogodilo samo jednom. Stavovi članova Predsjedništva su u više slučajeva ne samo suprostavljeni, već često i kontradiktorni. Rezultat toga više je individualnih nego zajedničkih aktivnosti članova predsjedništva, što često nije u korist zemlje. 

Odmah po stupanju na funkciju predsjedavajuće Željka Cvijanović je 23.11.2022. zajedno sa Dodikom otišla u zvaničnu posjetu Srbiji, sastali se sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, a već 23.1. 2023.g. posjetila je Budimpeštu i sa predsjednicom Mađarske Katalin Novak  razgovarala o evropskoj perspektivi i ekonomskim pitanjima. Kratko po tom, 22.2.2023. sastala se u New Yorku sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom, a po tom posjetila Sloveniju i sastala se i sa predsjednicom Slovenije Natašom Pirc Musar.

Cvijanovićka, kao predsjedavajuća Predsjedništva BiH,  službene goste BiH primala je pod grbom Rs, što je neprihvatljivo i izazvalo negodovanje. Negodovanje javnosti izazvale su njene izjave- “da su Srbi gradili Sarajevo, a onda protjerani i ubijani”…

Cvijanovićka je odmah po stupanju na funkciju po uhodanoj Dodikovoj matrici nastavila raditi na slabljenju države koju predstavlja, vodi i kojoj predsjedava. Kao odgovor Bećiroviću zbog slanja medicinskog Tima oružanih snaga u pomoć Turskoj, nakon zemljotresa, oglasila se 8.2.2023. zahtjevom za ukidanje Službe za odnose s javnošću. Osudila je i Bećirovićevu podršku Mili Đukanoviću u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori.

Predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović predstavlja državu, a negira Dan nezavisnosti BiH. Povodom obilježavanja 1. marta 2023.g. izjavila je: “Nije moj praznik i ne primam čestitke povodom ovog morbidnog datuma.”

Cvijanovićka je 16.3.2023. posjetila Zagreb i sastala se sa predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom  Andrejom Plenkovićem, da potvrdi, ojača i osigura savez Dodika i Čovića. 

Po povratku sa konsultacija u Beogradu i Zagrebu Cvijanovićka je krenula po svijetu lobirati za podršku za priznanje Rs, kada se stvore uslovi da se Rs izdvoji.

Posjet Azerbejdžanu 13.4.2023. iskoristila je kao pripremu terena da se interkonekcija istočni gasovod preko Bugarske registruje kao projekat u vlasništvu entiteta Rs, umjesto da bude pod državnim patronatom.  

Predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović je 19.4.2023.g. u Sarajevu ragovarala sa ambasadorom NDR Alžir Toufikom Milatom, a 25.4.2023.g. bila je u zvaničnoj posjeti Republici Kubi, gdje se sastala sa predsjednikom Kube Miguel Dijaz Kanelom i ministrom javnog zdravlja Joseom Angelom Portalom Mirandom.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je 24.4. 2023. u Beogradu prisustvovala vojnoj vježbi vojske Srbije, koja je sudjelovala u okupaciji BiH 90-tih, što je naišlo na širu osudu. 

Željko Komšić je voljom građana dobio četvrti mandat u Predsjedništvu BiH. Zagovornik je građanske države, u kojoj se prava neće moći ostvarivati na osnovu stranačke ili etničke pripadnosti, nego na osnovu ličnog kvaliteta i profesionalnog doprinosa. Njegov patriotizam je za mnoge primjer i izazov, ali za neke in zavist. Zapaženi su njegovi istupi pred UN-a 24.9. 2019, 22.9.2021, kada je otvoreno govrio o propustima Međunarodne zajednice u BiH i pristrasnom radu Visokog predstavnika Schmidta.

Član Predsjedništva Denis Bećirović se 16.1.2023.g. sastao sa generalnim  sekretarom NATO Jens Stoltenbergom i pri tom najavio intenzivniji put BiH u NATO.

Neki od prvih poteza Denisa Bećirovića bili su formiranje Savjeta za ustavno-pravna pitanja, Savjeta za vanjsku politiku i Savjeta za ekonomska pitanja. 

Denis Bećirović je 21.2. 2023. podnio zahtjev Ustavnom sudu BiH da utvrdi da li je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u entitetu Rs u skladu sa Ustavom BiH? Od Zapada je zatražio ubrzani ulaz BiH u NATO, zbog čega ga je napala Cvijanovićka…

Zbog Dodikovog istrajnog napada na državnu imovinu i zloupotrebe prava na imovinu Bećirović se obratio Pravobranilaštvu BiH i zatražio da se izjasne šta je urađeno po pitanju zaštite državne imovine BiH, što nije naišlo na odobravanje Cvijanovićke, kao ni njegova 

osuda Odluku predsjednika RS-e Milorada Dodika o prekidu odnosa sa diplomatama SAD i Velike Britanije.

Bećirović se suprostavio nastojanju iz Rs da se Kalabukov pozove na proslavu 1. Marta- Dana nezavisnosti, dok traje agresija na Ukrajinu…

Prilikom posjete Washingtonu u martu 2023.g. Bećirović je pozvao na uvođenje sankcija Dodiku. Tom prigodoom Bećirović je razgovarao sa predstavnicima Kongresa Bošnjaka svijeta (KBS) i predstavnicima neprofitnih organizacija koje okupljaju prijatelje BiH.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je 25.4.2023.g. razgovarao sa ambasadorom SAD u BiH Michaelom Murphyem o aktuelnoj situaciji u BiH, a 26.4. 2023. se sastao sa komadantom EUFOR-a u BiH generalmajorom Helmutom Habermayerom i 27.4.2023. sa šefom delegacije EU u BiH Johannom Sattleroom, te ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva V. Britanije i Sjeverne Irske u BiH Julianom Reillyem.

Obzirom da nema uporište u pravosuđu i državnim institucijama, član predsjedništva Denis Bećirović se pokušava oštrim porukama i deklarativnim izjavama  suprostavliti stalnim nasrtajima Dodika, Čovića ojačanim  iz susjedstva na suverenu, cjelovitu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu…Nažalost, takve poruke na jedno uho uđu na drugu iziđu, što znači da pažnju treba usmjeriti na državne institucije, prisiliti ih da rade svoj posao i za neodgovornost i neposluh tražiti odgovornost čelnika, ali i izvršioca u tim organima.

Članovi Predsjedništva BiH prihvatili su poziv za učešće na samitu država i vlada u Reykjaviku, konferenciji UN o manje razvijenim zemljama u Dohi, konferenciji UN o akciji  “Voda za održivi razvoj” u New Yorku i sastanku NAM kontakt- grupe u Bakuu. 

Značajan korak ka kretanju u EU je kandidatski status koji je 15.12.2022. dodjeljen BOsni i Hrecegovini, uz uslov da ispuni 14 ranije postavljenih uslova.  

Predsjedništvo je 30.3.2023.g.razmatralo pitanja državnih granica i tom prigodom donijelo odluku  o rješavanju pitanja granice BiH sa Hrvatskom.

Sva tri člana Predsjedništva sastali su se 11.4. 2023.g. sa Predsjednikom Azerbejdžana Ilham Aliyevim, koji je boravio u posjeti našoj zemlji, a 13.4. imali su susret sa Ministrom vanjskih poslova Kraljevine Španije Hose Manuel Albaresom i potpisali Memorandum o razumijevanju i saradnji sa Španijom, koja će uskoro predsjedavati sa Evropskom unijom. Tokom aprila usvojili su i više važnih odluka i potpisali 13 ugovora o kreditima i grantovima. 

U ime Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović prisustvovali su 5. Maja 2023.g.u Sarajevu persformansu- Danu sjećanja na 1601 ubijeno dijete pri opsadi Sarajeva, a predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović je to ignorisala… 

Vanjska politika Predsjedništva, koja se dijelom realizira preko Ministarstva vanjskih poslova i preko diplomatske mreže, već u početku mandata dobila je udarac odbijanjem 18 ambasadora (po zahtjevu ministra Konakovića) da obilježe 1. Maj – Dan nezavisnosti BiH, a predsjedavajuća Ž. Cvijanović riječima “Nije moj praznik, ne primam čestitke” odbila je čestitanja i na najprimitivniji način osramotila državu koju predstavlja.

Stupanjem na dužnost Ministra vanjskih poslova  Elmedin Konaković je preuzeo kormilo i bjesomučno saminicijativno krenuo dogovarati zajedničke sjednice vlada i iz više razloga osporavane ekonomske projekte sa državama koje su izvršile agresiju i do danas se nisu ogradile od ciljeva agresije.


Prvi sukob Konakovića sa Željkom Cvijanović izbio je zbog toga što je Sven Alkalaj, veleposlanik BiH pri UN-a, po Konakovićevim instrukcijama glasao za Rezoluciju kojom je osuđena ruska agresija na Ukrajinu. 

Naravno, ovo su samo neke aktivnosti članova Predsjedništva BiH koje ostvaruju zajedno ili individualno. 

Poseban izazov za Predsjedništvo BiH u aktuelnom trenutku predstavljaju prijetnje Dodika sa izdvajanjem Rs, ako im se onemogući dalja pljačka državne imovine i Čovićev zahtjev za imovinske ustupke i izmjenu Izbornog zakona po njegovom modelu. Obzirom da se projekti od državnog interesa ne mogu realizirati bez saglasnosti Predsjedništva BiH, na članove Predsjedništva vrši se snažan pritisak da dadnu suglasnost za gradnju istočne interkonekcije plinovoda u vlasništvu Rs i južne interkonekcije pod uslovima postavljenim od strane Drgana Čovića..Iz datih izjava Ministra vanjskih poslova Konakovića može se zaključiti da je izdajnička Trojka to već dala. Naravno, svako ulaganje u ekonomiju zemlje je od koristi, ali se prije svega mora znati “ko kosi, a ko vodu nosi”. Ako ovo ode pod vodu, kao sve do sada, onda je sva državna imovina na doboš…

Diplomatska mreža BiH

Značajnu ulogu u vođenju vanjske politike ima diplomatska mreža. Čine je ambasade, konzulati i stalne misije BiH. Madat ambasadora traje 3 godine.

Diplomatija je oblik državne djelatnosti usmjerene na odnose sa drugim zemljama i međunarodnim organizacijama. To je spoljna politika države predstavljena kroz sposobnost, znanje, vještinu i metode komuniciranja i održavanje međudržavnih odnosa s drugim subjektima međunarodnog prava. Kroz nju se ostvaruju vanjskopolitički ciljevi država kao osnovnih subjekata međunarodnog prava u međunarodnoj zajednici.

Diplomatija je umijeće onoga što se želi dobiti u skladu sa diplomatskim pravom, koje se temelji na postulatima, normama i pravilima, koja proizilaze iz Bečke konvencije o diplomatskim odnosima (1961), Bečke konvencije o konzuklarnim odnosima, Bečke konvencije o specijalnim misijama…a manifestuje se kao bilateteralna (između dvije zemlje) i multilateralna (između više subjeklata međunarodnog prava) diplomatija.

Bosna i Hercegovina ima u svijetu 58 diplomatsko – konzularnih predstavništava (DKP). Nakon otvaranja generalnog konzulata u Novom Pazaru, prošle godine otvoren je i osmi generalni konzulat u Rijeci.

Veleposlanici po izboru članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine:

Hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić izabrao je:  Dragana Mihaljevića za velepooslanika u Turskoj, Sven Alkalaj je veleposlanik u SAD, šef misije pri NATO je Vanja Filipović, veleposlanik u Jordanu je Slavko Matanović, Dario Novalić u Sloveniji, šef misije BiH u međunarodnim organizacijama smještenim u Austriji je Danka Savić, a veleposlanik u Japanu je Mato Zeko.

Srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović izabrala je: Milorada Živkovića za Rumuniju, Biljanu Gutić Bjelica za Mađarsku, Aleksandra Vranješa za Srbiji, Sinišu Bencun za Austriju. Šef misije BiH u UN u Ženevi je Bojan Vujić, šef misije BiH pri EU Obrad Kesić. Siniša Berjan je veleposlanik u Kini, Dragan Vuković u Gračkoj. Veleposlanik u Sjevernoj Makedoniji je Dragan Jaćimović, Boro Bronza u Švicarskoj, Koviljka Špirić u Poljskoj.

Veleposlanik u Izraelu je Duško Kovačević, Aleksandar Bogdanić u Kanadi, Aleksandra Micić u Bugarskoj, a

diplomata Bojan Đokić u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Tatjana Telić je konzul u Chicagu, a Vera Sajić konzul u Stuttgartu.

Veleposlanici po izboru bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića:  Njemačka- Damir Arnaut, Velika Britanija – Osman Topčagić, Belgija – Erol Avdović, Ujedinjeni narodi – Zlatko Lagumdžija, Vijeće Evrope – Haris Bašić, Italija – Amira Arifović Harms,  Danska – Anesa Kundurović, Hrvatska- Elma Kovačević-Bajtal.

Bosna i Hercegovina ima diplomatske odnose sa 183 države članice Ujedinjenih nacija, a komunicira se i sa preostalih 9, sa kojima još nisu formalno uspostavljeni diplomatski odnosi, a to su Butan, Papua Nova Gvineja, Lesoto, Madagaskar, Nauru, Palau, Mikronezija, Kiribati i Centralnoafrička republika.

Diplomatska predstavništva (Ambasade i Generalni konzulati) BiH u svijetu:

Afrika: Egipat- Kairo Sidik Spahić, Libija – Tripoli Nermin Mešinović

Azija : India New Delhi- Muhamed Čengić, Indonezija Jakarta- Mehmed Halilović, Iran Teheran – Samir Veladžić, Israel Tel Aviv- Duško Kovačević, Japan Tokyo- Siniša Berjan, Jordan Amman- Mato Zeko, Katar Doha- Haris Lukovac, Kina Peking- Tarik Bukvić, Kuvajt Kuvajt- Sanjin Halimović, Malezija Kuala Lumpur- Senaid Memić, Pakistan Islamabad- Sakib Forić, Saudijska Arabija Rijad- Muhamed Jusić, UAE Abu Dhabi- Šerif Mujkanović

Evropa : Austrija Beč – Kemal Kozarić, Belgija Bruxelles-  Ivana Robović, Bugarska Sofija- Zdravko Begović, Crna Gora Podgorica- Branimir Jukić, Češka Prag- Martina Mlinarević, Danska Kopenhagen- Emir Poljo, Francuska Pariz- Kemal Muftić, Grčka Atina- Milica Ristović- Krstić, Holandija Haag- Mirsada Čolaković, Hrvatska Zagreb-  Aleksandar Vranješ, Italija Rim- Slavko Matanović i gen. Konzulat Milano- Draga Mihaljević, Mađarska Budimpešta- Biljana Gutić Bjelica, Sjeverna Makedonija Skoplje- Dragan Jaćimović, Norveška Oslo- Nedim Makarević, Njemačka Berlin- Jadranka Winbow i gen. konzulati Frankfurt- Lučiano Kaluža, Munchen- Vera Sajić, Stuttgart-  Began Muhić, Poljska Varšava- Koviljka Špirić, Rumunija Bukurešt- Slaviša Čeranić, Rusija Moskva- Željko Samardžija, Slovenija Ljubljana- Milorad Živković, Srbija Beograd- Aida Smajić, Španija Madrid- Danka Savić, Švedska Stockholm- Elvira Dilberović, Švicarska Bern- Boro Bronza, Turska Ankara- Adis Alagić i gen. Konzulat -Siniša Mihailović, Ujedinjeno Kraljevstvo London- Vanja Filipović, Vatikan Vatikan- Igor Žontar 

Okeanija: Australia Camberra- Mirza Hajrić

Sjeverna Amerika: Kanada Ottawa- Marko Milisav, SAD Washington- Bojan Vujić i gen. Konzulat Chicago- Elvir Resić

Ovim pregledom nisu obuhvaćene promjene koje su izvršene u posljednje vrijeme.

Države koje imaju misije u Bosni i Hercegovini 

Trenutno se u glavnom gradu BiH Sarajevu nalaze 44 ambasade, a nekoliko država neretidentno pokriva teritoriju BiH iz svojih ambasada, kao iz Beča, Budimpešte…

Ambasade u BiH imaju: Austrija, Azerbejdžan, Brazil, Bugarska, Crna Gora, Češka, Egipat, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Indonezija, Itran, Italija, Japan, Katar, Kina, Kuvajt, Libija, Mađarska, Malezija, Malta, Norveška, Njemačka, Pakistan, Palestina, Poljska, Rumunija, Rusija, San Marino, Saudijska Arabija, SAD, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španija, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vatikan…

Pojedine ambasade imaju i Urede i misije u Sarajevu: Ukrajina, Belgija i Evropska unija, a u drugim bh gradovima- Banja Luci: Francuska, Njemačka, SAD, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo. 

Generalne konzulate imaju u Banja Luci: Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Srbija, u Tuzli- Hrvatska, u Mostaru: Hrvatska, Srbija, Turska, i ured ambasade u Mostaru. 

Misije BiH u Međunarodnim organizacijama

OSCE:  Beč- Siniša Bencun, EU Bruxelles- Emina Merdan, Vijeće Europe Strasbourg: Ivan Orlić, NATO Bruxelles- Mitar Kujundžić, Ujedinjeni narodi New York City: Sven Alkalaj, Ujedinjeni narodi Ženeva: Nermina Kapetanović.

Mreža diplomatsko- konzularnih predstavništava BiH širi se u još 10 zemalja: Albaniju (Tirana), Azerbejdžan (Baku), Slovačku (Bratislava), Maroko (Rabat), Alžir (Alžir), Tunis (Tunis), Keniju (Najrobi), Brazil (Brazilija), Hrvatska (Rijeka), Srbija (Novi Pazar).

Burlington 9.5.2023.                   Zijad Bećirević

Related posts

Kanadski parlamentarac Brian Masse izdao sapćenje povodom 27. godišnjice od genocida u Srebrenici

Dijaspora BiH Administrator

POGLED IZ CRNE GORE: VELIKOSRPSKA RETORIKA I SREBRENICA-ISTINOM PROTIV POLITIČKIH LAŽI

Dijaspora BiH Administrator

IGK o postavljanju skandalozne table: Ćosiću, bezuspješno pokušavate zaustaviti istinu o strašnom zločinu opsade Sarajeva

Dijaspora BiH Administrator

UKRAJINSKA BORBA OTPOR GENOCIDNOJ POLITICI RUSIJE

Dijaspora BiH Administrator

PUTINOVI KRVAVI PUTEVI

Dijaspora BiH Administrator

BBC: Strah od ruskih neuniformisanih trupa na Balkanu

Dijaspora BiH Administrator

Leave a Comment