Pisana riječ

OSVRT NA ROMAN BALŠE BRKOVIĆA-AURORA

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

U današnjem vremenu hiperprodukcije književnih djela, gdje nam se svakodnevno nude nove priče i avanture, rijetko se dogodi da knjiga iskrsne iz tog beskrajnog mora riječi i ostavi nas bez daha. No, povremeno se pojave djela poput romana “Aurora“ autora Balše Brkovića, koja nas podsjećaju na snagu pripovijedanja i umjetnost stvaranja svijeta riječima. Ova knjiga ima sposobnost ne samo da nas prenese u imaginarni svijet piščeve mašte, već i da nas vrati u prošla vremena, podstakne nas na duboko promišljanje, te izazove našu sopstvenu kreativnost dok pokušavamo odgonetnuti njene dublje poruke.  U današnjem društvu gdje je brzina postala ključna riječ, a pažnja često skraćena na nekoliko sekundi, knjige poput “Aurore“ predstavljaju dragocjeni podsjetnik na moć književnosti i njezinu sposobnost da nas duboko poveže s likovima, mjestima i idejama koje se u njoj kriju. Ova knjiga, koja nosi u sebi snažne poruke i bogatu priču, uspijeva nas vratiti u vremena koja su davno prohujala, pružajući nam priliku da istražimo istorijske aspekte i sagledamo ih iz jednog sasvim novog ugla. U nastavku ovog moga eseja, i osvrta istražit ćemo dublje “Auroru“ Balše Brkovića, istražujući njezinu slojevitu naraciju, karaktere i poruke koje nosi sa sobom. Kroz ovu analizu, nadam se da ćemo doći do boljeg razumijevanja zašto su knjige poput ove tako važne u svijetu književnosti, te kako nas one mogu obogatiti i oblikovati kao čitaoce i pojedince. Američki pisac i profesor E.L. Doctorow lijepo je to definisao: “ Pisci su kao svjetionici na obali uma, osvjetljavajući put kroz tamu neznanja. “

Događaji koji su se odvijali na početku 1932. godine predstavljaju fascinantan trenutak u vremenskoj i književnoj ravni, a koji je zabilježen u romanu. Ova priča pruža nam uvid u šarolikost likova i događaja tog perioda, istovremeno nam otvarajući prozor u društvene, političke i kulturne aspekte tog vremena. Putovanje putnika iz Sarajeva prema Nikšiću, a zatim autobusom prema Podgorici, nagovještava složenost i dinamiku tadašnjeg društva na Balkanu. Grupa putnika koja se sastoji od studenata, vladinih službenika, emigranata i drugih likova, reflektuje različite društvene slojeve i pozicije, što ukazuje na različita iskustava i pogleda tog vremena. Lik poput Tin Ujevića, koji se pojavljuje među putnicima, dodatno obogaćuje naraciju. Ujević je bio izuzetno značajan hrvatski pjesnik tog doba, čija je poezija često izražavala duh vremena i društva u kojem je živio. Njegova prisutnost na tom putovanju može se tumačiti kao simbol povezanosti književnosti i društva tog razdoblja. Pisci poput Ujevića često su bili glasnici svojih vremena, izražavajući ideje i emocije koje su oblikovale društvo u kojem su živjeli. Osim toga, početak 1932. godine bio je turbulentan period na Balkanu, s mnogim političkim i društvenim previranjima. Komitske grupe koje su presrele putnike na tom putovanju svjedoče o političkoj nestabilnosti tog vremena. Ovaj uvod u roman nam takođe može poslužiti kao istorijski dokument koji oslikava vremenski kontekst i društvene tenzije toga doba. U književnom smislu, ova priča pruža priliku za istraživanje teme putovanja kao simbola promjene i razvoja likova. Putovanje često služi kao metafora za traganje, otkrivanje, i razumijevanje, a likovi koji prolaze kroz ovu avanturu možda će se suočiti s unutrašnjim i spoljnim izazovima koji će ih mijenjati. U zaključku, priča o putnicima iz Sarajeva prema Nikšiću i dalje prema Podgorici u početku 1932. godine nudi intrigantan uvid u vremešne aspekte Balkana tog perioda, istražujući raznolikost likova i njihovu povezanost s društvom i književnošću. Ova priča poziva čitaoca na dublje razmišljanje o tadašnjem vremenu, društvu i pojedincima koji su oblikovali te nemirne godine.

Roman “Aurora“ autora Balše Brkovića očigledno je duboko prožet istorijskim, društvenim i filozofskim aspektima tog vremena između dva svjetska rata, pružajući nam jedinstvenu priliku da istražimo različite vidike tog perioda kroz različitee likove i puno simbolike prisutne u tekstu.  Šahovski klub “ Aurora“ kao centralna tačka romana simbolizuje mnoge složene aspekte društva tog vremena. Prvo, šah kao igra strategije i intelektualnog izazova odražava duboku vezu između pojedinca i države. Igra na šahovskoj ploči može se interpretirati kao paralela za političku igru i manipulaciju koja se odvijala u toj eri. Kroz lik velemajstora Bora Kostića, čuvenog šahista tog vremena, pisac naglašava značaj pojedinca i njegovog doprinosa društvu, bez obzira na to da li se radi o šahu ili politici. Pojam simultanke, šahovskog meča u kojem velemajstor igra protiv više protivnika istovremeno, može se tumačiti kao metafora za tadašnje političke prilike. Kao što šahovski velmajstor mora simultano razmišljati i donositi poteze protiv različitih igrača, tako su i političari i intelektualci tog vremena bili suočeni s mnogim izazovima i odlukama koje su uticale na budućnost države. Društveni razvoj Podgorice između dva rata predstavlja složen proces transformacije i modernizacije. U romanu se ogledaju različite perspektive tog razvoja, od advokata i profesora do trgovaca i hotelijera. Svaki od ovih likova donosi svoje viđenje budućnosti, istražujući različite aspekte društvenih i ekonomskih promjena koje su oblikovale grad i državu. Samo ime šahovskog “Aurora“ duboko je simbolično i složeno. Osim što označava šahovski klub, ovo ime simbolizuje nadu, ljepotu i novi početak. Ova dvostruka konotacija imena dodatno obogaćuje roman, sugerišući da je “Aurora“ ne samo mjesto đe se odvijaju šahovske partije, već i mjesto gdje se rađaju ideje i inspiracija. U cjelini, roman “Aurora“ otvara prozor u bogatu i kompleksnu istoriju tog vremena, istražujući društvene, političke i intelektualne dinamike kroz likove i simbole koji ga nastanjuju.

Prisutnost političkih i kulturnih veličina tog vremena, kao što su Marković, Đilas, Zogović, te njihova razmišljanja i stavovi o Duklji i budućim državnim entitetima, dodaju dubinu i kompleksnost romanu “Aurora“. Ovi likovi predstavljaju različite političke struje i ideologije koje su tada utemeljile Balkansku političku ali i književnu scenu. Marković, Đilas i Zogović bili su ključni političari i intelektualci tog vremena, svaki sa svojim sostvenim viđenjem budućnosti i željom za promjenom. Njihova prisutnost u romanu ukazuje na političku napetost i rivalstvo koje je vladalo tog vremena, dok se istovremeno suprotstavljaju idejama i vizijama o formiranju nove države. Kroz ovu paletu likova, roman “Aurora“ baca svijjetlo na različite perspektive i ambicije za društvenim i političkim promjenama na Balkanu između dva rata. Ovo takođe naglašava koliko je politika bila isprepletena sa kulturom, književnošću i šahom, kao sredstvima izražavanja i promišljanja o budućnosti. Povezanost gradova Podgorice, Cetinja i Dubrovnika kroz šah dodatno obogaćuje priču. Šah, kao igra intelektualnih izazova i strategije, simbolizuje i samu priču Balkana tog vremena. Kroz šahovske partije koje se odigravaju u romanu, pisac prikazuje složene poteze i strategije koje su političari i intelektualci koristili kako bi oblikovali budućnost tog regiona. Na taj način, roman “Aurora“ uspješno spaja istorijske i kulturne elemente, politiku i umjetnost, pružajući čitatelju dublji uvid u dinamiku Balkana između dva rata. Likovi i simboli koje autor koristi daju širu sliku tog vremena, istovremeno istražujući dublje teme identiteta, nade i promjena. 

Policijski načelnik (Globarević), koji je zadužen za praćenje i nadzor šahovskog kluba “Aurora,“ predstavlja samo jednu u nizu figura u romanu. Njegova uloga u praćenju i manipulaciji članovima kluba dodatno istražuje složene aspekte političke kontrole i nadzora koji su bili prisutni u to vrijeme. Globarević, poput mnogih političkih činovnika tog vremena, koristi svoju poziciju kako bi se infiltrirao u šahovski klub i pratio aktivnosti članova. Njegova tvrdnja da su šahovski klubovi poput “Aurore“ centri iz kojih proizilaze nove političke ideje i djela, posebno pro-ruskih emigranata, odražava tadašnji strah od potencijalnih subverzivnih aktivnosti i političkih agitatora.  Kroz svoje doušnike, Globarević nastoji prikupiti informacije o članovima kluba i njihovim aktivnostima. On vješto manipuliše situacijom kako bi se uvjerio da će klub poslužiti njegovim političkim ciljevima, te kako bi spriječio bilo kakvu potencijalnu prijetnju vlastima. Ova dinamika u romanu naglašava klimu straha i represije koja je vladala u to vrijeme. Policijski nadzor i prisluškivanje bili su uobičajeni instrumenti vlasti za kontrolu političke opozicije i bilo kakvih potencijalnih prijetnji režimu. Šahovski klub, koji bi mogao biti shvaćen kao mjesto intelektualnog dijaloga i razmjene ideja, postaje potencijalna meta za nadzor i kontrolu. Ova priča takođe ukazuje na dublje teme o slobodi izražavanja, političkom aktivizmu i otporu prema represivnim režimima. Članovi kluba “Aurora“ i drugi likovi koji su uključeni u priču suočavaju se s moralnim dilemama i izazovima kako bi zaštitili svoje ideale i ostali dosljedni svojim uvjerenjima uprkos prijetnjama i pritiscima koje im postavlja policijski načelnik.  Na ovaj način, roman “Aurora“ ne samo da istražuje složene političke i društvene dinamike tog vremena, već i postavlja pitanja o individualnoj hrabrosti i moralnim izazovima s kojima su se ljudi suočavali u borbi za svoje uvjerenje i slobodu  izražavanja. Policijski nadzor i represija postaju snažna pozadina koja ističe težinu ovih tema u romanu. 

Epizodni likovi poput Riza Tičice, Jefta, Pula Poskočie i drugih, često čine roman dubljim i življim, dodajući različite nijanse i slojevitost romanu. Iako se možda ne pojavljuju u svakom poglavlju ili nemaju centralnu ulogu, njihova prisutnost obogaćuje roman “Aurora“ na različite načine. Rizo Tičica, Jefto, Pula Poskočie i drugi likovi iz ove romannskne galerij mogu predstavljati različite aspekte društva tog vremena. Njihove priče i karakteri često prikazuju različite društvene i kulturne slojeve Balkana između dva rata. Ovi likovi mogu biti emigranti, radnici, seljaci, ili predstavnici drugih društvenih grupa, a njihova prisutnost pomaže nam da dublje razumijemo različitost i draž jedne Podgorice. Osim toga, epizodni likovi često donose autentičnost priči, čineći je stvarnijom i bližom čitaocu. Njihove priče i dijalozi mogu pružiti kontekst i dublje razumijevanje glavnih likova i događaja u romanu. Oni takođe dodaju element nepredvidljivosti i iznenađenja u priču, jer njihove uloge često nisu unaprijed jasno definisane. Epizodni likovi takođe mogu nositi simboličke poruke ili teme koje obogaćuju roman. Njihove sudbine i postupci mogu ilustrovati šire teme kao što su društvena nepravda, borba za opstanak, ili sukobi između tradicije i modernizma. Sve ove karakteristike epizodnih likova čine roman “Aurora“ dinamičnim i dubokim. Epizodni likovi doprinose složenosti i dubini priče, čineći je ne samo pričom o glavnim junacima, već i o različitim sudbinama i iskustvima likova na marginama priče.

Roman “Aurora“ autora Balše Brkovića, s mnogo svojih složenih i dubokih aspekata, predstavlja pravo književno remek-djelo koje nas vodi kroz vrijeme i prostor Balkana između dva svjetska rata. Iako je nemoguće sveobuhvatno opisati bogatstvo i dubinu ovog romana u samo nekoliko riječi, moj književni osvrt o “Aurori“ mogu zaključiti ovako: “Aurora“ je knjiga koja nas vodi na putovanje kroz vrijeme i prostor, pružajući nam jedinstven uvid u Balkan i Podgoricu između dva rata. Kroz svoju složenu mrežu likova, uključujući istorijske ličnosti iz različitih društvenih sfera, roman istražuje političke, kulturne i društvene aspekte tog perioda. Šahovski klub “Aurora“ nije samo mjesto đe se odigravaju partije šaha; on je simbol kompleksnosti ideja i paradigmi toga vremena. Ovaj roman nas podsjeća na moć književnosti da nas vraća u prošlost, da nas suoči sa složenim aspektima istorije, i da nam pomaže razumjeti evoluciju društva i kulture. Brkovićeva sposobnost da kroz likove i događaje prikaže dublje teme, kao što su identitet, politika i sloboda, čini “ Auroru“ izuzetno dubokim i značajnim djelom savremene crnogorske književnosti. Kroz mnogobrojne živopisne likove roman postaje živ i dinamičan. Njihova prisutnost dodaje dubinu i složenost priči, čineći je stvarnom i dubokom. Brković koristi bogat jezik, simbole i metafore kako bi stvorio dubinu i složenost u pisanju. Njegova sposobnost da prenese duboke emocije i kompleksne ideje kroz jezik i stil čini ovu knjigu izuzetnom. Na kraju, “Aurora“ nas poziva da dublje razmišljamo o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Crne Gore a samim tim i Zapadnog Balkana, o političkim i kulturnim promjenama i o snazi ljudske volje da se bori za svoja uvjerenja. Ovo je roman koji nas podstiče da se vraćamo njegovim stranicama, pronalazimo nove nijanse i razmišljamo o dubljim značenjima, čineći ga jednim od onih književnih dela koja nas ostavljaju sa snažnim utiscima i razmišljanjima dugo nakon što smo zatvorili korice kojima ćemo se često vraćati. Autorova sposobnost da stvara duboke likove, istražuje složene teme i prenosi duboka značenja čini ga važnim piscem crnogorskog književnog kruga. Šah kao simbol u romanu “Aurora“ autora Balše Brkovića ima duboko značenje i predstavlja mnoge složene ideje i teme koje se protežu kroz priču. 

Iako se šah čini kao igra na površini, on služi kao moćan simbol za različite aspekte društva, politike i ljudskih interakcija. U šahu, igrači moraju razmišljati unaprijed, razvijati strategiju i koristiti taktiku kako bi ostvarili svoje ciljeve. Ovo odražava političke i društvene konflikte u romanu, đe različite frakcije i likovi razvijaju strategije za ostvarivanje svojih ciljeva. Šah postaje metafora za igru moći i uticaja u kojoj svaki potez ima dublje značenje. Šah često nosi konotacije borbe ili rata na intelektualnom nivou. U romanu “Aurora,“ šah se koristi kako bi simbolički prikazao političke i ideološke konflikte koji su obijeležili Podgoricu ali i Crnu Goru tog vremena. Šahovske partije koje se igraju u klubu Aurora“ predstavljaju sukobe i igre moći između različitih političkih struja.

Balša Brković tematikom i stilom pisanja u romanu “Aurora“ neodoljivo podsjeća na proslavljenog američkog pisca F. Skot Ficdžerald-a koji se sličnom temom bavio u “Velikom Getsbiju“ na samim počecima XX vijeka romana đe dominira bogastvo i dekadencija. Ficdžerald je poznat po svojoj poetskoj i simboličnoj prozi u “Velikom Getsbiju“ Slično tome, Balša Brković takođe koristi bogat jezik i simbole kako bi dublje istražio teme u “Aurori.“ Oba romana istražuju društvene klase i društvene norme tog vremena. Oba romana su esejistički važna jer pružaju dublje razumijevanje društva u kojem su postavljeni. Uprkos različitim kontekstima i kulturama, oba romana nude duboke uvide u ljudske priče, društvene promjene i univerzalne teme. Brkovićev roman “Aurora“ je svjedočanstvo njegove književne nadmoćnosti i doprinos književnom svijetu. Albert Kami francuski pisac i filozof je to lijepo definisao: “Nema sunca bez sjenke, a to je istina o knjigama. “ Ovaj citat nas podsjeća da knjige, poput života, imaju svoje svijetle i tamne strane. Brkovićeva “Aurora“ se bavi raznim temama, uključujući političke konflikte, emigraciju i društvene promjene, pokazujući da knjige, kao i život, nisu jednostavne i jednostrane. “

Related posts

Irfan Tepić objavio knjigu „Berber ili prijatelj“: Najteže mušterije su Dino Merlin i Miralem Pjanić

Dijaspora BiH Administrator

Predstavljanje poetskog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore: Amina Kuč

Dijaspora BiH Administrator

PREDSTAVLJANJE AZERBEJDŽANSKIH KNJIŽEVNIKA U CRNOJ GORI-GULU AKSES

Dijaspora BiH Administrator

ZAVIČAJNI PISAC BIHORA HAJDARPAŠIĆ REMZIJA

Dijaspora BiH Administrator

SVJETSKI, A NAŠ Romani mladog Domagoja nalaze se na policama širom SAD-a, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva

Dijaspora BiH Administrator

DRAŠKO ĐURANOVIĆ, MONTENEGRISTA OŠTROG PERA

Dijaspora BiH Administrator

Leave a Comment