Pogledi

CRNA GORA U MAJSKIM JUTRIMA NAŠIH POSTOJANJA

Moja Goro i ljepotice satkana na tom parčetu malenog kutka Evrope koje zovemo tvojim imenom prošla si kroz velika i značajna istorijska razdoblja i epohe. Gradili su te tvoji neimari od planina, mora, voda i gora, proplanaka i klisura, kanjona i vrtača na tom ljutom kršu gorštaka  koji su cijenili ono što si im dala. Uvijek si istrajala, opstajala i nanovo se rađala i kada si bila na udarima brojnih vojski, osvajača, negatora i kvislinga. Crvene boje tvoje zastave su boje naše krvi i svih naših stradanja ako je Dante stvorio devet krugova pakla ti si prošla i onaj deseti. Goro Moja bez obzira na sve što te pratilo i kada si padala i kada si ustajala poput mitskog Feniksa si uvijek i iznova postajala jača. Orkani i bure istorijskih nevremena nisu slomili tvoj nepokolebljivi duh. Odrastala si stasavla si nastajala Goro Moja gradeći svoj identitet, ime, jezik i različite religije. Sa tobom na tom putu bili su i brojni manjebrojni narodi koji te prate do dan danas na tvom putu ka Evropi, zapravo oni su jedan od dragulja koji je 1910. godine. utisnuo u svoj krunu suveren Nikola I Petrović. Kroz tvoju hiljadugodišnu istoriju Goro Moja prošla si brojne društvene, ekonomske, političke, tehnološke, demografske i druge procese koji su oblikovali evropsku istoriju, a paralelno tvoja slavna imena iz kulture, istorije i politike  predstavljala su i vodila se idejama najznačajnijih evropskih mislilaca, koji su svojim djelima izražavali duh vremena a ti Goro Moja zajedno sa njima si nam  otvarale nove horizonte.

Nisu te nažalost obišli ni ratovi, stradanja, politički i lični progoni, žrtve od svih onih koji te nisu volljeli i ne vole a koji su od tebe željeli da uzmu sve da te unište, aimiluju, poraze. Zato se tvoja crvena zastava sa ponosom i porkosom vijala dok si ti dvala najbolje svoje sinove na oltaru žrtve. I danas bi da ti budeš neko drugi Goro Moja da pripadaš nekim drugim nacionalističko-šovinističkim maticama i matricama ali ne ide jer to jednostavno nisi ti ni tvoji građani. Zalutali i povampireni ideolozi i danas bi da te poraze i uplaše da te stave na stub srama i strijeljaju sa osmjehom istinskih dželata ali zaboravljaju živo biće možeš ubiti ali SLOBODU NIKADA. Zato Goro moja u ovim majskim zorama ponosan sam na sebe i tebe i na sve one koji su u najtežim vremenima nisu posustali ni odustali od tebe i od demokratskog društva Evrope đe ti je i mjesto. Političari i ideologije prolaze a ti ostaješ kao prkosni i ponosni hrid, stijena, Prometej, naš Aleksandrisjki svetionik i naša Vavilonska kula čije boje i vatre plamte za sve nas.

Grčki filozof Platon u svom djelu ,,Država” (str 16-17) kao da je imao pred sobom sadašnju političku sliku Crne Gore pa piše: ,,Svaka vlast, opet, pravi zakone u svoju korist: demokratija demokratske, tiranin izdaje monarhističke zakone, a tako čine i ostale vlasti. Za ono što je njima korisno vele da je pravo podanika, kome se ovi imaju pokoravati, i ako ga ko prekorači, onda ga kažnjavaju kao čoveka koji je prestupio zakone i počinio krivicu. Tako ja mislim, najdraži moj, kad kažem da sve države podjednako sude o pojmu pravičnosti: da je pravičnost od koristi za državnu vlast. Jer ta državna vlast vlada u državi i tako će svako ko dobro razmisli, uvideti da je baš svuda pravično ono što ja velim: ono što koristi jačemu.” Jedan drugi grčki filozof Sokrat u istom djelu to definiše: ,, Ali mi nismo sagradili svoju državu zato da u njoj samo jedan stalež bude naročito srećan, nego da cijela država bude to u najvećoj meri. Mi smo mislili da ćemo u takvoj državi najprije naći pravičnost, a u državi, opet, kojom se najgore upravlja, nepravičnost, pa, pošto bismo vidjeli i jednu i drugu, mogli bismo prosuditi o onome što već odavno tražimo.”

Goro Moja ovog majskog jutra položiću najljepši buket crvenih ruža na spomenik tvojih stradalnika đe god da to bude biće ispisano slovima o tvojoj slobodi i neću pogriješiti đe god da ga položim jer je čitavoj Crnoj Gori ime SLOBODA iza mene biće tvoja sveta zastava i himna kao simboli naše borbe, etičnosti ali i stradalništva. Zato neka ti ovaj 21. maj. 2023. godine Goro moja bude ispunjen najljepšim patriotskim nabojima svih tvojih sinova i ščeri nastalih u tvojim granicama i svim našim iseljenicima koji žive van svoje matice. Jedan od velikana slobodne misli Hegel često je pisao o državi zato ću svoj autorski tekst završiti sa njegovim citatom Goro Moja i poželjeti ti da i svim narednim godinama, decenijama i vjekovima budeš slobodna i nezavisna država svih njenih građana. A Hegel lijepo piše: ,,Država se mora shvatiti kao veličanstveno arhitektonsko zdanje, kao hijeroglif razuma koji se otkriva u stvarnosti.

                                 DA JE VJEČNA CRNA GORA

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Related posts

IGK poručuje Ćosiću: Ne možeš ušutkati činjenice o najdužoj opsadi jednog grada u modernoj historiji

Dijaspora BiH Administrator

IGK: Visoki predstavnik treba znati da su uzaludni pokušaji povratka paradržavne tvorevine Herceg Bosne

Dijaspora BiH Administrator

Višnja Lončar, generalni konzul BiH u Frankfurtu: Ko poštuje BiH i ko je njen prijatelj dobrodošao je u prostorije Generalnog konzulata

Dijaspora BiH Administrator

IGK: Proglasite 8. decembar Danom sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH

Dijaspora BiH Administrator

IGK: Osuđeni ratni zločinac Valentin Ćorić prekršio zabranu Međunarodnog tribunala za ratne zločine

NEMA SANKCIJA ZA UDAR NA USTAVNI POREDAK BOSNE I HERCEGOVINE?

Dijaspora BiH Administrator

Leave a Comment