Naš prijedlog Naši u tuđini

Bivši diplomata Adnan Hadrović: Bosna i Hercegovina ne ulaže ni centa za lobiranje

Adnan Dado Hadrović je rođen 1970. godine, u Sarajevu. U ratu je bio borac za slobodu Bosne i Hercegovine, kasnije diplomata i dugogodišnji javni zagovornik bosanskohercegovačkog interesa u svijetu. Poznajemo se više od 20 godina. Upoznali smo se u Minhenu, za vrijeme njegovog službovanja u GK BiH u ovom gradu. Zbog ljubavi prema rodnom gradu i domovini, vedrine i lijepe naravi, susretljivosti za sve, ovaj sarajevski dječak, kako sam ga zvao, i danas mi je jedan od najsimpatičnijih diplomata BiH koje sam upoznao.

Posljednjih 10 godina Adnan Dado Hadrović živi u Virdžiniji, u SAD-u. I tamo se bori za BiH.

SARAJEVO I PREKINUTA MLADOST

– Iskreno, odrastanje na velikoj sarajevskoj sceni za tadašnju bosansku mladost bilo je filmsko iskustvo, kaže Adnan Hadrović.

– Ponesena zanosom nakon Zimske olimpijade, oslobođena svih lokalnih strepnji, samouvjerena i uzavrela, kulturna, muzička i filmska energija krenula je u pohod po Balkanu. Život je cvjetao u Sarajevu, bez premca i rivala u bivšoj Jugoslaviji! I onda – agresija, planirani i pomno projektovani zadatak da se sve ovo uništi. Sarajevski pravac bio je preopasan za nacionaliste, šoviniste, opasan presedan koji se pokazuje previše uspješnim i uticajnim. Od prvog dana agresije kao dobrovoljac priključujem se Teritorijalnoj odbrani BiH, a kasnije i MUP-ovoj specijalnoj jedinici za zaštitu Predsjedništva BiH “Biseri”, te kao pripadnik iste bivam teško ranjen tridesetog dana u januaru mjesecu 1993. godine, priča Adnan Dado Hadrović.

– Po oporavku od ranjavanja nastavljam vojnu službu u Ministarstvu odbrane RBiH, a zatim prelazim u Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Tokom dvadesettrogodišnje diplomatske karijere u Ministarstvu vanjskih poslova BiH obavljao sam niz značajnih dužnosti u sjedištu Ministarstva u Sarajevu, kao i niz dužnosti u diplomatsko-konzularnoj mreži BiH, od Generalnog konzulata BiH u Istanbulu, Generalnog konzulata BiH u Minhenu do Ambasade BiH u Washingtonu, u kojoj sam, u periodu od 2013. do 2016. godine kao ministar savjetnik obavljao dužnost zamjenika šefa misije, kao i dužnost otpravnika poslova Ambasade. Zbog nastavka akademskog usavršavanja u SAD-u, gdje sam na Fairleigh Dickinson Univerzitetu 2009. godine stekao zvanje magistra administracijskih nauka s posebnim fokusom na diplomatiju i međunarodne odnose, polovinom 2017. godine odlučujem da okončam svoju diplomatsku karijeru u okviru Ministarstva vanjskih poslova BiH i nastavim se angažovati u istom pravcu, ali kroz druge forme djelovanja, poput redovnog analitičara US-BiH odnosa za brojne ovdašnje, bh. i inostrane medije, te i javni zagovarač bh. interesa u glavnoj političkoj metropoli svijeta Washingtonu. Čast mi je bila obavljati četverogodišnji mandat predsjedavajućeg Upravnog odbora direktora Savjetodavnog vijeća za BiH, najznačajnije nevladine organizacije koja predstavlja glas Amerikanca porijeklom iz BiH u Washington D.C., do novembra 2021. godine. Također, ukazana mi je čast da od 2017. godine budem član Instituta za razvojni uticaj sa sjedištem u Washingtonu, kao viši savjetnik za globalnu sigurnost, diplomatiju i međunarodne odnose u okviru kojeg vodimo niz aktivnosti na jačanju mostova saradnje između SAD-a i BiH. I tako, sve do danas, taj isti sarajevski dječak, kako me ti zoveš, nastavlja da volontira za dobrobit domovine vodeći se onom Kenedijevom izrekom od  20. januara 1961. godine koja glasi: “Ne pitajte šta vaša zemlja može učiniti za vas, pitajte šta vi možete učiniti za svoju zemlju”.

DIPLOMATI(I)JA

Živjeli ste i službovali u Turskoj, Njemačkoj i SAD-u. Po čemu pamtite svoj boravak u ove tri zemlje?

– Svaka od ove tri zemlje obogatila me na svoj način. U Turskoj sam službovao u dva navrata. Prvi put nakon oporavka od ranjavanja i nakon čega se opet vraćam u opkoljeno Sarajevo, a drugi put od sredine 2000. godine. Ta dva perioda su vrlo različita, kako po diplomatskom pristupu BiH u Turskoj, tako i po samoj organizaciji BiH diplomatskih misija u Turskoj, jedna ratna, a druga mirnodopska. Znači dva potpuno različita diplomatska iskustva, oba u jednoj državi. Turska me učinila bogatijim za poznavanje još jednog stranog jezika. Njemačka dolazi kao sasvim jedno drugačije iskustvo s više bh. diplomatskih misija u toj zemlji kao i zemlji koja je vodeća ekonomska i politička sila u EU. Naravno, posebno pamtim veoma veliku dijasporu što je dovelo do daleko većeg obima radnih obaveza i zadataka s našim ljudima u poređenju s Turskom i susreta sa drugačijim problemima ali i zadovoljstvima nakon njihovog prevazilaženja.

Diplomatsko službovanje u Washingtonu je posebno iskustvo jer se tada nalazite u centru svih odluka bitnih kako za bilo koje područje u svijetu, ali i svijet u cjelini. Znači jedna velika škola diplomatije i međunarodninh odnosa, ali puna napornog rada, sučeljavanja sa diplomatskim zamkama velikog kalibra, opstrukcija od strane neprijatelja BiH, organizaciono uvezivanje sa jednom od najvećih i ekonomski najjačom bh. dijasporom u svijetu. Susreti sa diplomatima i političarima koje teško da biste sreli na nekom drugom mjestu. Jednostavno, velika privilegija i čast biti dio te diplomatske zajednice i igrati diplomatske utakmice s najboljim među najboljima.

Ne mogu a da ne istaknem da na svim mjestima u kojima sam službovao, ma koliko su se bh. misije trudile da doprinesu boljim međudržavnim odnosima, dobijanju investicija i podršci zemlje domaćina, najčešće nisu bile adekvatno popraćene od strane političkih struktura u BiH.

image
Sa bivšim predsjednikom Billom Clintonom (UO ACBIH), 30. aprila 2018., u Washingtonu/Privatni Album

Koliko se čuje glas BiH u Washingtonu i koliko je politika Amerike još na strani BiH?

– Govoreći o odnosima BiH i SAD-a, želim istaknuti da su isti na bilateralnom i multilateralnom planu vrlo dobri i bez otvorenih pitanja, ali velikim prostorom za unapređenje, prvenstveno na političkom, ekonomskom i vojnom planu. Nadalje, mišljenja sam da BiH u Sjedinjenim Državama i američkom narodu ima strateškog prijatelja i partnera na njenom putu ka samoodrživoj i stabilnoj pravnoj državi spremnoj da provede sve neophodne reforme potrebne za stjecanje punopravnog članstva u NATO i EU. Sjedinjene Države snažno stoje uz i podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH i protive se svakom pokušaju ugrožavanja istog. Potrebno je naglasiti da Sjedinjene Države iznimno cijene doprinos koji je BiH pružila u okviru međunarodnih mirovnih UN misija, NATO misija u Iraku i Afganistanu, kao i u okviru Međunarodne koalicije za borbu protiv ISIS-a. SAD su uvijek bile i bit će uz BiH i njene građane, bez obzira na to koja politička partija je na vlasti. Budite uvjereni da će SAD uvijek stati uz bh. patriote. Drugo je pitanje koliko SAD, pored veoma duge liste njenih geostrateških prioriteta može i ima snage i resursa da se bave i BiH, koja realno gledano u ovom momentu, nije visoko na toj listi. Da bi se to promijenilo, potreban je predan, dobro osmišljen rad, koji uključuje i profesionalno lobiranje u Washingtonu kako bi se BiH podigla na listi prioriteta. Posljednjih nekoliko godina glas BiH u Washingtonu se nije skoro nikako čuo, i zbog činjenice da je SNSD-ov kadar bio na čelu Ambasade BiH u Washingtonu koji se bavio svim drugim osim predstavljanjem BiH. Nažalost, u tom periodu, ni probosanske snage nisu uradile mnogo s obzirom na to da su vrlo često vodile reaktivnu, a ne proaktivnu politiku, te su time ostavljale veoma mnogo prostora rušiteljima BiH da lobiraju protiv njenih interesa u Washingtonu. Samo da podsjetim da se RS, pored usluga Ureda RS u Washingtonu, oslanja i na snažno lobiranje nekolicine lobističkih i pravnih kuća za čije usluge lobiranja protiv interesa BiH se iz budžeta RS, tj. novcem bh. poreskih obveznika, izdvajaju milioni dolara na godišnjem nivou.

Stoga sam veoma obradovan dolaskom novog ambassadora BiH u SAD Svena Alkalaja koji će, siguran sam, sa svojim timom predano raditi na tome da se glasnije čuju stavovi BiH u glavnoj metropoli svijeta, a što u konačnici treba da rezultira jačom i snažnijom potporom SAD-a BiH na njenom putu ka punopravnom članstvu u NATO i EU. Također me raduje činjenica da u odnosima između dvije zemlje, bh. dijaspora u SAD-u iz dana u dan igra sve značajniju ulogu i predstavlja dodatnu poveznicu koja sve više jača, te daje novu dinamiku i dimenziju.

BORBA ZA BiH NE PRESTAJE

Politička situacija u BiH nije nimalo ružičasta. I dalje traje “rat” za BiH. Da li će naša domovina preživjeti separatističke težnje i postati normalna evropska država dostojna života svakog njenog građanina i kako to postići?

– Globalno gledano međunarodni položaj i pozicija BiH u smislu suvereniteta i teritorijalnog integriteta je neupitan, tu nema dvojbe. Međutim, unazad nekoliko godina, BiH se, nažalost, kao i nebrojeno puta u svojoj vijekovima dugoj historiji, ponovo našla usamljena na vjetrometini, izložena interesima velikih svjetskih sila, što sa sobom nosi dosta izazova na koje BiH djelimično ili nikako nema odgovore. Nadalje, međunarodni položaj BiH nije zadovoljavajući i umnogome je refleksija unutrašnjeg stanja i odnosa unutar BiH. BiH vrlo često vodi reaktivnu, ako i to, umjesto pažljivo isplaniranu i osmišljenu proaktivnu vanjsku politiku koja za cilj treba imati da se nametne kao prepoznatljiv subjekt i kredibilan partner, a ne objekt u svjetskim centrima odlučivanja koji će nedvojbeno u jednom momentu odlučivati o sudbini BiH. Upravo je ovo segment na kojem treba predano raditi kako bi se stanje popravilo i ojačala država BiH kako na unutrašnjem tako i vanjsko-političkom planu. Obradovan sam da vidim značajne pozitivne pomake u tome pravcu, od posljednjih Općih izbora u BiH. Vidljive su promjene nabolje, male, ali su primjetne. Pozdravio bih prokativnu vanjsku politiku koju vodi član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Vođenje ovakve politike će nedvojbeno polučiti pozitivne rezultate po državu BiH i sve njene građane. 

Imajući u vidu gore navedeno, nemam dvojbe da će BiH preživjeti separatističke težnje. BiH je preživjela mnogo teže nasrtaje na njenu opstojnost tokom njene vijekovima duge historije. Stoga, siguran sam da hoće, no ono oko čega sam zabrinut je da li će i kada naša BiH postati “normalna” evropska država. Da bi to bilo moguće, potrebne su korjenite promjene ustava za koje, kako stvari trenutno stoje, nema političke volje unutar BiH, kao niti kod ključnih međunarodnih činilaca. Mišljenja sam da bi otvaranje pregovora o članstvu u EU kao i ispunjavanje svih potrebnih uvjeta za ulazak BiH u Uniju, za što će sigurno trebati mnogo vremena, nedvojbeno pomoglo da bh. društvo postane društvo dostojno svakog njenog građanina koji treba da bude centar oko kojeg se okreću sva buduća ustavna rješenja. Jer jedino tako BiH može u Evropu.

Lobiranje je odavno veoma važno u svijetu. Koliko BiH ulaže u lobiranje za svoje interese u svijetu?

– Da, lobiranje je prijeko potrebno BiH, tu nema nikakve dvojbe. Svaka ozbiljna država lobira u svjetskim centrima moći kako bi održala ili unaprijedila svoju poziciju kao država ili po određenim pitanjima od posebnog interesa u toj državi ili globalno. Nema ništa pogrešno u plaćanju lobističkih organizacija kako to neki pokušavaju prikazati. U većini demokratskih društava lobiranje je zakonski regulirano i odvija se po dobro utvrđenim i definiranim pravilima. Opće je poznato da su SAD kolijevka lobiranja, no nažalost država BiH baš ovdje gdje je najpotrebnije ne ulaže niti “centa” za lobiranje, a koliko sam upoznat, niti u jednom drugom svjetskom centru moći (npr. Briselu).

image
Sa Johnom Kerryjem, državnim sekretarom (State Department, juli 2014. godine)/Privatni album

Svjesni činjenice kompleksnog državnog uređenja i procesa odlučivanja, kao i različitih pogleda na budućnost države i njenog unutrašnjeg uređenja, gotovo je nemoguće očekivati da se na državnom nivou donese odluka o izdvajanu novca za lobiranje za bh. interese u svjetskim centrima moći poput Washingtona i Brisela. No, gore elaborirani razlozi nikako ne mogu biti opravdanje probosanskim snagama da ne iznađu, na zakonu utemeljen način, izvore finansijskih sredstava kojim bi se angažirale profesionalne lobističke kuće kako u Washingtonu tako i u drugim centrima moći od interesa za BiH. Svojim nečinjenjem, probosanske snage ostavljaju ogroman prostor rušiteljima BiH da lobiraju protiv njenih interesa u Washingtonu. Kao što sam naveo ranije, RS pored usluga Ureda RS u Washingtonu, ulaže milione dolara u lobističke kuće kako bi se snažno lobiralo protiv interesa BiH. Stoga koristim i ovu priliku da, po ko zna koji put, apelujem na probosansku političku elitu da, što je prije moguće, počne da mijenja stanje u ovom segmentu. Znam da nekih pokušaja ima, no mislim da su nedovoljni.

Kako su organizovani naši građani u SAD-u i koliko su ostali vezani za BiH. Koliko vama nedostaje Sarajevo i BiH i koja bi bila vaša poruka bh. dijaspori?

– Za organiziranost bh. dijaspore u SAD-u, mogu imati samo riječi hvale. Brojni su primjeri izvrsnih bh. organizacija i udruženja diljem SAD-a. Teško je izdvojiti najbolji primjer. Mnogo ih je. Pohvalno je da su se u nekim oblastima svoga djelovanja pojedina udruženja i organizacije uspjele izdići s lokalnog nivoa i na nivo SAD-a u organizacionom smislu. Bh. dijaspora je i ekonomski veoma ojačala tako da su i brojni primjeri da su pojedinci i kompanije iz SAD-a otvorile sestre kompanije u BiH (IT, prehrambena industrija, brojni servisi podrške biznisima u SAD-u, itd.). To dovoljno govori o njihovoj povezanosti s maticom. Također, raduje me činjenica da se bh. dijaspora u SAD-u, kao i neka njena udruženja, posebno ona sa sjedištem u i oko Washingtona, pojavljuju kao izvanredni promotori interesa BiH, te i da iz dana u dan igraju sve značajniju ulogu u jačanju odnosa između SAD-a i BiH, kroz zastupanje interesa i stavova Amerikanaca bh. porijekla. S obzirom na brojnost, ekonomsku i svaku drugu snagu, bh. dijaspora se mora u narednom periodu izboriti za adekvatnu poziciju u bh. društvu što trenutno nije slučaj! 

Prema nekim pokazateljima, izvan BiH živi više od polovine njenih građana. Kako gledate na svakodnevni odlazak?

– Veoma sam tužan zbog te činjenice da se sve više ljudi, sa kompletnim porodicama, odlučuje za odlazak iz BiH. To je veoma zabrinjavajući trend za državu s tako malom populacijom. Dugoročno to može imati pogibeljne posljedice po budućnost društva u cjelini. Nažalost, moram priznati da potpuno razumijem njihovo nastojanje i želju da osiguraju bolju i prosperitetniju budućnost za sebe i svoje najmilije. Ovaj trend se mora promptno zaustaviti kroz stvaranje mnogo boljeg ambijenta za življenje svim građanima u BiH. Za ovaj trend su najodgovornije bh. političke elite. Čast pojedincima, no generalno političare očigledno ne zanimaju građani i njihov prosperitet. Upravo u izrečenom i leže uzroci moje zabrinutosti.

Porodica Hadrović

S kim, gdje živite u SAD-u i da li ste sretan, zadovoljan čovjek?

– Živim u Alexandriji, u američkoj saveznoj državi Virdžinija, sa suprugom Jadranom i sinovima Tarikom i Samijem. Porodična sreća i harmonija je ono što me čini izuzetno sretnim, zadovoljnim i ispunjenim čovjekom. Uz dobro zdravlje, šta čovjek može više poželjeti od toga! Sretan sam da u kući isključivo komuniciramo na bosanskom jeziku.

Također sam veoma sretan i zadovoljan činjenicom da sam kroz razne oblike djelovanja i organizovanja i dalje ostao veoma angažiran u i oko BiH s ciljem jačanja veza sa SAD-om. Vjerovatno ćemo se truditi da provodimo još više vremena u BiH.

Haris Halilović

Related posts

Tuzlaci Vladan i Emina fotografisali su više od 300 vjenčanja u preko 30 zemalja širom svijeta

Dijaspora BiH Administrator

Proglašeni pobjednici 4. Internacionalnog Bosnia and Herzegovina Looks Around Festivala Bottrop

Dijaspora BiH Administrator

Mladićev mural na muslimanskom haremu je samo jedan od dokaza kontinuiteta genocida u Prijedoru

Dijaspora BiH Administrator

Interpretator sevdaha Ferid Avdić učenicima Bosanske škole Stuttgart-Nord objasnio šta je to sevdalinka

Dijaspora BiH Administrator

Bosanska krajina Malmö 1995-2025 – monografija o kojoj se priča

Dijaspora BiH Administrator

povodom 24. oktobra, Dana UN – Pod zastavom UN se desio genocid u BiH!

Dijaspora BiH Administrator

Leave a Comment