Globus

BAKU JE NEUTRALNA ZEMLJA ZA MIROVNE PREGOVORE RUSIJE I UKRAJINE KAŽU GIGANTI GLOBALNE POLITIKE

U saopštenju, globalna neprofitna organizacija, koja ubraja u svoje cijenjene članove odbora bivše evropske predsjednice i premijere, upozorila je da ruska operacija nosi ozbiljne globalne implikacije. Članovi međunarodnog centra Nizami Ganjavi, istaknute međunarodne nevladine organizacije, hitno su pozvali Rusiju i Ukrajinu da se uključe u pregovore o rešavanju aktuelnog sukoba. „Ipak, baš kada su rasle nade u postpandemijsko stanje, naš svijet je ponovo šokiran, 24. februara, kada je ruska vojska započela nove poteze preko ukrajinske granice. Implikacije su ozbiljne za sve, posebno za one koji su izgubili živote na obje strane. Između ostalih uticaja biće i negativni efekti na sposobnost globalne ekonomije da se oporavi od pandemije. Strašni uticaji u ovom trenutku i imaće bolne, široke posljedice u godinama koje dolaze”, navodi se u saopštenju.

Centar je pozvao obje strane da se uključe u hitan dijalog. „Mi, kao članovi Međunarodnog centra Nizami Ganjavi, sa sjedištem u Bakuu, u Azerbejdžanu, pozivamo na hitan dijalog između Rusije i Ukrajine u cilju hitnog okončanja sukoba. Vrijeme je od suštinskog značaja. Situacija postaje sve gora, a sve više ljudi gubi živote svakim trenutkom. Previše nevinih života se gubi i ne može se dozvoliti da se ova situacija nastavi“, navodi se u izjavi. Međunarodna nevladina organizacija je takođe pozvala Kijev i Moskvu da prihvate ponudu azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva da bude domaćin planiranih mirovnih pregovora u „neutralnom“ Bakuu, koji je u prošlosti služio kao mjesto za mirovne pregovore između Rusije i NATO-a. „Priznajemo i cijenimo poziv predsjednika Azerbejdžana da ugosti obje strane za mirovne razgovore u Bakuu, u Azerbejdžanu. Baku je neutralno mjesto za takve razgovore, pošto je već bio platforma za sastanak najviših ruskih i NATO generala za razgovore o sprečavanju vojnih incidenata. Nadamo se da će strane prihvatiti ovu ponudu i da Baku može da odigra važnu ulogu u rešavanju ove najveće bezbjednosne krize sa kojom se Evropa suočila od kraja Drugog svijetskog rata“, zaključuje se u saopštenju.

Potpisnici:

Vaira Vike-Freiberga, predsjednica Letonije 1999-2007

Helen Klark, premijerka Novog Zelanda 1999-2008

Ismail Serageldin, potpredsjednik Svjetske banke 1992-2000

Abdulaziz Altvaijri, bivši generalni direktor ISESCO-a

Farida Allaghi, bivša ambasadorka Libije pri EU

Sali Beriša, predsjednik Albanije 1992-1997, premijer 2005-2013

Ana Birčal, potpredsjednica Vlade Rumunije 2018-2019

Hikmet Cetin, ministar vanjskih poslova Turske 1991-1994, predsjednik Velike narodne skupštine 1997-1999, zamjenik premijera 1995.

Robert Sekuta, američki ambasador u Azerbejdžanu 2015-2018

Marija Fernanda Espinosa, 73. predsjednica Generalne skupštine UN, ministarka nacionalne odbrane Ekvadora 2012-2014, ministarka vanjskih poslova 2017-2018

Suzan Eliot, predsjednica Nacionalnog komiteta za američku spoljnu politiku

Čiril Gaburići, premijer Moldavije 2015

Amina Gurib-Fakim, predsjednica Mauricijusa 2015-2018

Mladen Ivanić, predsjednik Bosne i Hercegovine 2014-2018

Ekmeleddin Ihsanoglu, generalni sekretar OIC-a 2004-2014.

Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske 2010-2015

Kerri Kennedi, predsjednica fondacije“Robert F. Kennedi”

Zlatko Lagumdžija, premijer Bosne i Hercegovine 2001-2002, potpredsjednik Vlade 2012-2015.

Igor Lukšić, predsjednik Vlade Crne Gore 2010-2012

Giorgi Margvelašvili, predsjednik Gruzije 2013-2018

Musa Mara, premijer Malija 2014-2015

Redžep Meidani, predsjednik Albanije 1997-2002

Rovšan Muradov, generalni sekretar Međunarodnog centra Nizami Ganjavi

Festus Mogae, predsjednik Bocvane 1998-2008

Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatske 2000-2010

Francis Martin O’Donnell, SMOM ambasador (umirovljeni); Stalni koordinator UN u Ukrajini 2004-2009

Džoomart Otorbajev, premijer Kirgistana 2014-2015.

Rosen Plevnelijev, predsjednik Bugarske 2012-2017

Petre Roman, premijer Rumunije 1989-1991, predsjednik parlamenta 1996-1999, ministar vanjskih poslova 1999-2000

Hedva Ser, ambasadorka dobre volje UNESKO

Laimdota Straujuma, premijerka Letonije 2014-2016

Petar Stojanov, predsjednik Bugarske 1997-2002

Boris Tadić, predsjednik Srbije 2004-2012

Eka Tkešelašvili, zamjenik premijera Gruzije 2010-2012.

Rajmonds Vejonis, predsjednik Letonije 2015-2019

Piše: Božidar Proročić, spec. savjetnik u Kulturno-ekonomskom centru Azerbejdžana

Related posts

Događaj označava poseban i revolucionaran napredak: Taksi dronovi na pariskom nebu

Dijaspora BiH Administrator

HEJDAR ALIJEV STOGODIŠNJICA ROĐENJA VELIKANA AZERBEJDŽANA (1923-2023)

Dijaspora BiH Administrator

AZERBEJDŽAN KROZ PRIZMU 105 GODINA NEZAVISNOSTI

Dijaspora BiH Administrator

NEZAVISNOST POLJSKE SLAVNA ISTORIJA SLAVNOG NARODA

Rim: Mladi Evrope za Balkan

Dijaspora BiH Administrator

Prodata imovina SFRJ u New Yorku i Bernu, BiH će  dobiti 15 posto ukupnog iznosa

Dijaspora BiH Administrator

Leave a Comment