Na posljednjoj sjednici Organizacionog odbora usvojen je program oblježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici. On je, kao i prethodnih godina, raspoređen na nekoliko mjeseci – neke aktivnosti počele su još u martu, a posljednja se završava u septembra ove godine. Na taj način želi se postići da se o genocidu u Srebrenici ne govori samo u mjesecu julu već tokom cijele godine, navodi Nermin Alivuković, sekretar Organizacionog odbora za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici.
Alivuković dodaje kako i ovogodišnji program obilježavanja godišnjice genocida ima tradicionalne aktivnosti koje se održavaju svake godine poput Marša mira od Nezuka do Potočara i od Žepe do Potočara, biciklistički i moto maratoni, te niz izložbi i konferencija.
“Ove godine Marš mira od Nezuka do Potočara održava se po 20. put i to je aktivnost koja okuplja najveći broj pojedinačnih učesnika. Naše procjene su da će u ovogodišnjem Maršu mira biti preko 5.000 osoba, ali vjerujem da će taj broj biti puno veći”, navodi Alivuković.
Ističe i kako je dodjela novinarske nagrade “Nino Ćatić” već prerasla u tradicionalnu aktivnost obilježavanja godišnjice genocida jer podsjeća na lik i djelo srebreničkog novinara Nine Ćatića, na njegovu borbu i njegove posljednje riječi prilikom pada Srebrenice i koje još uvijek odzvanjaju u ušima brojnih preživjelih Srebreničana.
Konačni smiraj na ovogodišnjoj dženazi naći će posmrtni ostaci 14 žrtava genocida. Među njima je i maloljetnik Beriz Mujić, koji je imao 17 godina kada je ubijen. Vuković podsjeća da je 2015. u Memorijalnom centru ukopana i tek rođena beba, što govori o monstruoznosti zločina počinjenih u julu 1995. Ali ističe kako je zločina bilo i prije 1995. godine.
“Ukoliko se prisjetimo zločina u Bratuncu iz 1992. godine, kada je prilikom ekshumacije iz masovne grobnice u Suhoj pronađena majka i u njenoj utrobi nerođena beba. Bili su to zločinački umovi kojima je cilj bio da zatru cjelokupno stanovništvo zato što su Bošnjaci, muslimani, koji su živjeli u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija. To je ono što je i dovelo do osuđujućih presuda u Međunarodnom sudu u Haagu i drugih presuda koje su donesene vezano za genocid počinjen u julu 1995”, ističe Alivuković.
U ovogodišnjem programu obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici nema komemorativne sjednice Skupštine općine Srebrenica, koja je bila uobičajena i održavala se dan prije dženaze, a prisustovali su joj i srpski i bošnjački predstavnici. Ona je bila rezultat kompromisa 2011. ili 2012. između tadašnjeg rukovodstva Općine Srebrenica – načelnika i predsjednika Skupštine, uz mentorstvo međunarodne zajednice, podsjeća Alivuković.
Sve do prošle godine Bošnjaci su aktivno učestvovali na toj komemorativnoj sjednici na kojoj je na jednak način odavana pošta svim žrtvama proteklog rata s područja općine Srebrenica. Prošle godine Bošnjaci su bojkotovali sjednicu zbog vrijeđanja žrtava i majki Srebrenice od strane čelnih ljudi Općine, prije svega načelnika, ističe Alivuković.
Dodaje kako je ove godine Organizacioni odbor odlučio da komemorativna sjednica ne bude sastavni dio zvaničnog programa obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici.
“To ne znači da, ukoliko predsjednik Skupštine pozove, prije svega, bošnjačke odbornike da prisustvuju toj sjednici i ukoliko u međuvremenu ne bude provokacija, da oni neće prisustvovati toj sjednici”, istakao je Alivuković u intervjuu za Federalnu televiziju.
Federalna ba
